Ministri unutarnjih poslova Europske unije sastali su se u petak u Bruxellesu kako bi raspravljali o tome kako se uhvatiti u koštac sa sve većim brojem migranata, zbog čega se osjetljivo pitanje solidarnosti među državama članicama ponovno pojavilo na dnevnom redu.
“Čini se da je želja za solidarnošću manja od razine dolazaka (migranata)”, rekao je grčki ministar za migracije i azil Notis Mitarachi po dolasku na samit.
Prema zakonima EU-a, prva zemlja u koju migrant uđe zadužena je za smještaj i rješavanje zahtjeva za azilom, što je politika koja često dovodi do trvenja između zemalja na vanjskoj granici Unije, poput Grčke ili Italije, sa sjevernijim članicama.
Više od 94 tisuće migranata stiglo je u Italiju 2022., što je značajno povećanje u odnosu na 67 tisuća godinu dana ranije, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM).
U lipnju se nekoliko zemalja EU-a obvezalo na dobrovoljno premještanje migranata koji su stigli brodom u zemlje južne Europe, no od tada je premješteno samo nekoliko ljudi.
Sve veći broj migranata utječe na napetosti između nekih zemalja EU-a. Rim i Pariz nedavno su se prepirali oko toga tko bi trebao preuzeti migrante koje su uz talijansku obalu spasile nevladine organizacije.
Italija je odbila dopustiti pristajanje u luku brodovima nevladinih organizacija, rekavši da druge zemlje trebaju uskočiti.
Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson u petak je inzistirala da dobrovoljno premještanje migranata unutar bloka funkcionira.
Ranije ovog tjedna Johansson je predložila niz uglavnom već postojećih mjera, uključujući intenziviranje suradnje sa zemljama podrijetla i tranzita.
Broj migranata također je u porastu duž takozvane zapadnobalkanske rute.
Blizu 24.000 migranata stiglo je u Hrvatsku 2022. u usporedbi s više od 17.000 2021., prema podacima IOM-a.
Gerhard Karner, ministar unutarnjih poslova Austrije koja se nalazi sjeverno od Hrvatske, pozvao je na jačanje zaštite vanjskih granica EU-a dolazeći na sastanak.
U Hrvatsku je ove godine ušlo 36.000 migranata, a mnogi su dobili rješenja o napuštanju europskog gospodarskog prostora u roku sedam dana, uključujući i one kojima se pruža humanitarna pomoć u Zagrebu i Rijeci, izjavio je u ponedjeljak ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, dodavši da je riječ o povećanju od 145 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Austrijski ministar unutarnjih p oslova Gerhard Karner pozvao je na jačanje zaštite vanjskih granica EU-a uoči samita.
Karner je također rekao da Austrija detektira sve veći broj migranata, dodajući da će mnogi imati male šanse za dobivanje azila jer dolaze iz zemalja “u koje ljudi idu na odmor”.
U tom je kontekstu spomenuo Indiju, Tunis i Maroko.
Potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas najavio je da će njegova institucija predstaviti niz mjera za odgovor na neregularne migracije na zapadnom Balkanu.
Istaknuo je da će se o toj temi raspravljati i na predstojećem samitu EU-zapadni Balkan 6. prosinca u Tirani.
Fenix-magazin/MD/Hina
