Zadnji dan trodnevnog redovitog plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije (HBK) biskupi su izvijestili novinare o nizu tema o kojima su raspravljali, među kojima je i mogućnost da se sve većem broju turista u Hrvatskoj omogući kvalitetno razgledavanje sakralne baštine uz stručno vodstvo.
“Svjesni smo da puno puta turistički vodiči govore i ono što nije istina”, rekao je na konferenciji za novinare krčki biskup mons. Ivica Petanjak, upozorivši kako turistički vodiči često samo dovedu turiste pred katedralu ili crkvu, kažu im što im padne na pamet pa ih puste da ulaze u vrijeme mise i liturgije.
Dodao je kako je u raznim situacijama potrebna određena kultura odijevanja i ponašanja, pa i pri posjetu našoj sakralnoj baštini. “Imamo puno toga za ponuditi, samo treba napraviti određene korake da se turistima kaže ono što je istina, a ne da im se pričaju bajke”, rekao je mons Petanjak.
Stoga je razmatrana mogućnost da se napravi suradnja između HBK te Ministarstva kulture i Ministarstva turizma o mogućim tečajevima na kojima bi se educirali vodiči ne bi li adekvatno predstavljali našu sakralnu baštinu.
Petanjak je istaknuo kako turizam ne nudi samo odmor za tijelo nego i za dušu, pa je “važno educirati vodiče koji će na primjeran način voditi goste i pomagati im u stoljetnoj sakralnoj baštini koja je identitet našeg naroda”.
Biskupima su na zasjedanju predstavljene i nove Odredbe o svećeničkom odgoju i izobrazbi, Ratio fundamentalis, za koje riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić kaže da se u njima osjeća duh pape Franje (koji je i potaknuo njihovu izradu).
“Snažan je naglasak na permanetnom odgoju svećenika od izlaska iz sjemeništa do kraja radnoga vijeka, a novost je što se uvodi obvezno razdoblje prije ulaska u sjemenište, u kojemu odgojitelji mogu upoznati kandidate i vidjeti imaju li u sebi zvanje, što to znači biti svećenik na putu formacije, i imaju li oni kvalitete koji budući svećenik treba imati”, rekao je mons. Devčić
Ta se faza dosad provodila po volji, u nekim biskupijama, a u nekima ne, a sada je određeno da bi trebala trajati najmanje godinu dana, a najviše dvije godine.
Formacija sjemeništa podijeljena je u tri faze – prva se preklapa s dvogodišnjim filzofskim studijem, druga traje tri godine i poklapa se s fazom teološkog studija, a na kraju je i jedna pastorala godina, godina sinteze.
Mons. Devčić je rekao kako Ratio pridaje pozornost i psihološkoj dimenziji svećenićkog odgoja i izobrazbe, pa bi mlade ljude savjetovali stručnjaci psiholozi i bili pri ruci samim odgojiteljima.
Sve veći broj iseljenika u župama u inozemstvu
Prvi dan zasjedanja, 26. travnja, misom zahvalnicom u zagrebačkoj katedrali proslavljena je 50. obljetnica Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate – diljem svijeta sada djeluje 187 župa i oko 200 svećenika.
“Sve su te misije i svojevrsni kulturni centri, pa im treba zahvaliti, ne samo za očuvanje vjere, nego i za očuvanje kulture, jezika, običaja i identiteta”, rekao je mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.
Po njegovim riječima, iz tih se misija u zadnje vrijeme doznaje o velikom povećanju broja ljudi u tim župama, tamo gdje je ranije bilo pet do šest pričesnika, sada ih je između 20 i 50. “Ta je razlika velika, pa bismo svi trebali voditi računa kako bi iseljavanje bilo sve manje”, ustvrdio je.
Mons. Gorski, koji je i predsjednik Odbora HBK za mlade najavio je skorašnji, jubilarni, deseti susret Hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru koji će se održati ovaj vikend pod geslom “Krist, nada naša”. “Vukovar je izabran kao mjesto susreta s tim geslom, jer ondje gdje je bilo najviše stradanja treba i nade”, napomenuo je.
Izvijestio je da se kroz sustav prijavljivanja dosad prijavilo više od 29 tisuća mladih, no očekuje ih se više od trideset tisuća, koji će većinom biti smješteni u obiteljima. “Slavonci su ponovno pokazali širinu duše i iako su sami pritisnuti oskudicom, velika srca primaju mlade”, istaknuo je.
U subotu, 29. travnja, za mlade je priređen duhovni program u župama, a idući dan program počinje molitvom na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata, nakon čega kreće povorka prema prostoru ispred dvorca Eltz, gdje će se u 11,30 sati održati zajedničko misno slavlje.
Uz biskupe HBK i biskupe iz inozemstva te brojne svećenike, središnjim svečanim misnim slavljem predsjedat će i prigodnu propovijed uputiti đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić.
Idući susret mladih održat će se 2020. godine, a mjesto njegova održavanja objavit će se u Vukovaru. Svi detalji o ovogodišnjem susretu nalaze se na internetskoj stranici http://shkm2017.com/.
Na zasjedanju je bilo riječi i o djelovanju Hrvatskog Caritasa, o čemu je novinare izvijestio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, predsjednik Biskupske komisije HBK za Hrvatski Caritas.
“Nakon analize proteklih događanja uvijek razmišljamo što učiniti u budućnosti, razmišljali smo o novim strateškim smjernicama Hrvatskog Caritasa, primjerice u povezivanju s međunarodnim Caritasom, vatikanskom udrugom Jedno srce i drugim Caritasima koji uskaču i stvaraju cijelu mrežu kada se dogodi neka nesreća u svijetu”, rekao je.
Podsjetio je kako se djelatnost Caritasa pokazala i kada je kroz Hrvatsku prolazio veliki val izbjeglica, ali i u pomaganju siromašnima, u čemu osobitu ulogu imaju župni Caritasi koji mogu najbolje prepoznati potrebite i pomoći im.
Fenix-magazin/IM/Hina
