Seljaci i pučani gotovo nestali, a pravednici zamijenili pravaše, tako otprilike danas izgleda 33 godine staro višestranačje u Hrvatskoj, piše u ponedjeljak Večernji list.
Trenutačno prema registru političkih stranaka, ima 156 aktivnih političkih opcija, s time da brojka opstalih bilježi mali pad. Na kraju 2021. bilo je 172 stranke, dok ih je prije godinu dana bilo 164.
Jedina županija u kojoj trenutačno nije registrirana ni jedna opcija je Požeško-slavonska županija, dok Zagorci i Ličani nikad nijednu stranku nisu likvidirali. Točnije, ono što je u Krapinsko-zagorskoj i Ličko-senjskoj županiji osnovano, i danas je aktualno.
Najveći je broj političkih opcija u Gradu Zagrebu, njih 71 (s tim da ih je, kroz godine, iz registra obrisano 115), a one “najfriškije” jesu Hoćemo pravedno kojoj predsjeda Dragica Trumbetaš, Pravedna Hrvatska predsjednika Milana Vrkljana, Socijaldemokrati koje vodi Davorko Vidović, Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto te Umirovljenici zajedno – politička platforma koju vode koordinatori Dražen Štiglić i Mladen Novosel.
Nakon Zagreba, najviše je stranaka registrirano u Splitsko-dalmatinskoj županiji (13), najmlađa je Nezavisna lista Osejava, koja postoji od 2021., a po jednu stranku imaju trenutačno Bjelovarsko-bilogorska županija te Brodsko-posavska, gdje se građani mogu upisati u Damir Bajs nezavisna lista ili u Duspara Mirko-nezavisna lista.
U Krapinsko-zagorskoj županiji su dvije opcije – Zagorska demokratska stranka i Zagorska stranka, a u Ličko-senjskoj Hrvatska bunjevačka stranka i LiPO Darka Milinovića.
Prema registru ugašeno je 222 stranaka. Sve stranke s Jugoslavenima u svojim imenima ugašene su, a polako nestaju i one koje su se nekad dičile svojim seljaštvom ili pravaštvom te one s predznakom pučka ili radnička.
Posljednjih godina, oni koji osnivaju vlastite opcije zaključili su da je ime znamen pa ih nazivaju po sebi, što možda i nije uvijek najbolja ideja, a vidljivo je to, primjerice, kod stranke Ivan Penava nezavisna lista, čiji je sad predsjednik Darko Dimić, dok Penava vodi Domovinski pokret.
Sljedeća dva epiteta koja se rado pridaju imenima novoosnovanih političkih grupacija jesu pravednost i nezavisnost, a sviđaju li se oni biračima, vidjet će se na izborima, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Šobak.
Fenix-magazin/MMD/Hina
