Search
Close this search box.
Search
Natpis za europske izbore na zgradi EU parlamenta u Bruxellesu / Foto: Fenix (SIM)
Natpis za europske izbore na zgradi EU parlamenta u Bruxellesu / Foto: Fenix (SIM)

SVE O EUROPSKIM IZBORIMA: Nacionalna pravila su različita, tri zemlje biraju 6 a Njemačka 96 zastupnika, Europski parlament u novom sazivu imat će 720 zastupnika

Građani zemalja EU-a od 6. do 9. srpnja izlaze na birališta kako bi izabrali zastupnike u Europskom parlamentu, ali po izbornim pravilima koja se dosta razlikuju od zemlje do zemlje – negdje je izborni prag 5 posto, a negdje ga nema, dok u nekim zemljama mogu glasati i 16-godišnjaci.

 

Većina europskih zemalja održava izbore 9. srpnja, ali oni počinju 6. srpnja kada se održavaju u Nizozemskoj.

Dan kasnije na birališta izlaze Irci i Česi, dok se 8. lipnja izbori za Europski parlament održavaju u Latviji, Malti, Slovačkoj i Italiji. U dvije se zemlje izbori održavaju dva dana – Češkoj i Italiji.

Europski parlament u novom sazivu neće imati dosadašnjih 705, već 720 zastupnika.

Hrvatska nije među zemljama kojima je raspodijeljeno dodatnih 15 mandata, već će i dalje imati 12 eurozastupnika.

Minimalan broj eurozastupnika po zemlji je šest. Toliko eurozastupnika imaju najmanje europske zemlje – Malta, Cipar i Luksemburg. Najviše eurozastupnika ima Njemačka, njih 96.

Izborna pravila znatno se razlikuju od zemlje do zemlje.

Primjerice, građani 14 zemalja EU-a mogu, ako žive u inozemstvu, glasati poštom.

Hrvatska je među osam zemalja čiji državljani mogu svoje biračko pravo ostvariti samo glasanjem u diplomatskim predstavništvima zemlje. U četiri zemlje (Češkoj, Irskoj, Malti i Slovačkoj) ne postoji mogućnost glasanja izvan zemlje, dok samo jedna (Estonija) ima mogućnost elektroničkog glasanja.

Glasanje na izborima za Europski parlament obvezno je u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj.

U većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, postoji samo jedna izborna jedinica na izborima za Europski parlament. Iznimke po tom pitanju su Belgija, Irska, Italija i Poljska.

Izborni prag od pet posto postoji u devet zemalja, uključujući Hrvatsku. Međutim, većina zemalja, odnosno njih 13, nema postavljen izborni prag. Izborni prag iznosi četiri posto u Italiji, Austriji i Švedskoj, tri posto u Grčkoj te 1,8 posto u Cipru.

Dob za glasanje istovjetna je punoljetnosti u većini država članica. U Grčkoj mogu glasati i sedamnaestogodišnjaci, dok se u Belgiji, Njemačkoj, Malti i Austriji može glasati od 16. godine.

Minimalna dob kandidata na izborima varira od 18 do 25. U 15 zemalja, uključujući Hrvatsku, minimalna dob kandidata je 18 godina.

Tri godine viša minimalna dob kandidata pravilo je u čak devet zemalja, dok u Rumunjskoj kandidat mora imati minimalno 23 godine, a u Grčkoj i Italiji 25.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Povezano

G7 uključuje čelnike vodećih industrijskih nacija: Italije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Japana, Kanade i SAD-a / Foto: Michael Kappeler/dpa.
“SNAŽAN SIGNAL PUTINU” – SPORAZUM ZEMALJA G7 O ZAMRZNUTOJ RUSKOJ IMOVINI: Ukrajina dobiva zajam od 50 milijardi dolara kojeg će moći koristiti i za kupnju oružja
NAKON BANKROTA: Nema više nade za njemačkog proizvođača automobila i preostalih 200 radnika bit će otpušteno
HRVATSKI MINISTAR OBRANE: Hrvatska će pomagati Ukrajini dokle god bude trebalo
Hrvatske zastave / Foto.: Fenix (HMI)
PORAZ KOJIĆA OSIGURALO MU JE MJESTO: Filip Zeljko će biti treći igrač Hrvatske na OI u Parizu
Na slici Zoran Milanović / Foto: Hina
HRVATSKI PREDSJEDNIK: Iskoristite EU fondove do zadnjeg centa
MODNI LANAC U STEČAJU: Pogođene 92 trgovine i 721 zaposlenik