Već prema tradiciji, krajem kalendarske godine donosimo pregled najvećih uspjeha i najvažnijih nastupa hrvatskih sportaša, koji su u 2024. ponovno blistali na sportskim borilištima diljem svijeta, osvajali olimpijska i paraolimpijska odličja na Igrama u Parizu te na europskim i svjetskim prvenstvima u raznim sportovima.
Dva zlata, dva srebra i tri bronce na Olimpijskim igrama
Na Igrama XXXIII. olimpijade, koje su od 26. srpnja do 11. kolovoza održane u Parizu, u hrvatskom izaslanstvu je bilo 73 sportašica i sportaša koji su nastupili u 16 sportova i osvojili sedam medalja, od čega dvije zlatne, dvije srebrne i tri brončane.
Olimpijskom pobjednicom je postala džudašica Barbara Matić u kategoriji do 70 kg, a svoje treće olimpijsko zlato osvojili su veslači Martin i Valent Sinković u dvojcu bez kormilara. Srebrna odličja osvojili su tenisačica Donna Vekić i muška vaterpolska reprezentacija. Brončana medalja pripala je atletičarki Sandri Elkasević u bacanju diska, tekvondoašici Leni Stojković u kategoriji do 49 kg i strijelcu Miranu Maričiću u gađanju zračnom puškom.
Nadomak medalji ostali su džudašica Katarina Krišto u kategoriji do 63 kg i tekvondoaš Ivan Šapina u kategoriji preko 80 kg, koji su poraženi u borbama za broncu, atletičarka Sara Kolak koja je bila četvrta u bacanju koplja, boksač Gabrijel Veočić koji je poražen u četvrtfinalu kategorije do 80 kg te gimnastičar Aurel Benović koji je bio peti u finalu na preskoku.
Neponovljiva braća Sinković
Glavna hrvatska veslačka priča svakako je novi veličanstveni uspjeh braće Sinković, nova olimpijska zlatna medalja Martina i Valenta. Hrvatski dvojac bez kormilara u Parizu je pobijedio u sjajnoj finalnoj utrci, u kojoj su Sinkovići 500 metara prije cilja bili tek četvrti, ali su završnicom koja će se dugo pamtiti nadmašili sve konkurente i prvi prošli ciljnom crtom.
Tim uspjehom braća Sinković su postali najtrofejniji hrvatski olimpijci na ljetnim Igrama u povijesti. Sve je počelo srebrom u četvercu na pariće 2012. u Londonu, dok su potom u dvojcu na pariće bili zlatni 2016. u Rio de Janeiru te zlatni u Tokiju, u dvojcu bez kormilara.
U Pariz su braća Sinković po prvi puta na Igre došli, a da nisu bili u status prvih favorita. Na to su upućivali i rezultati tijekom 2024., čime je pariška zlatna medalja postala još slađa. Primjerice, prije OI, na Europskom prvenstvu u Szegedu, braća Sinković su osvojili četvrto mjesto.
U Szegedu su se broncom okitile sestre Ivana i Josipa Jurković u dvojcu bez kormilara, ali njih dvije na regati u Luzernu nisu uspjele izboriti nastup na Igrama u Parizu.
Na Europskom prvenstvu je 36-godišnji Damir Martin ostao bez finala u samcu, dok su Anton i Patrik Lončarić ostali bez polufinala u dvojcu na pariće. Na OI u Parizu Martin je bio peti u B finalu samca, dok su braća Lončarić zauzeli šesto mjesto u B finalu svoje discipline.
Barbara Matić u Parizu pozlatila karijeru
U travnju u Zagrebu je održano Europsko prvenstvo u džudu, a najbolja hrvatska džudašica i dvostruka svjetska prvakinja Barbara Matić osvojila je svoju prvu zlatnu medalju na europskim prvenstvima pobijedivši u zagrebačkoj Areni u finalu kategorije do 70 kg Grkinju Elisavet Teltsidou. Uspjeh hrvatskih džudašica pred domaćim navijačima upotpunila je Samoborka Lara Cvjetko koja je u istoj kategoriji osvojila brončano odličje.
Manje uspješno je bilo Svjetsko prvenstvo održano u svibnju u Abu Dhabiju gdje hrvatski borci nisu osvojili ni jednu medalju.
Prvenstvo je propustila Barbara Matić koja je to nadoknadila na OI u Parizu, gdje je osvojila prvu medalju za hrvatski džudo u povijesti olimpijskih igara i to zlato u kategoriji do 70 kg. Najveći je to uspjeh u karijeri 29-godišnje Splićanke, aktualne europske prvakinje i bivše dvostruke svjetske prvakinje (2021, 2022), te dvostruke juniorske svjetske prvakinje (2013, 2014).
Nažalost, Katarina Krišto poražena je susretu za broncu kategorije do 63 kg na, dok Zlatko Kumrić nije prošao prvo kolo u kategoriji do 100 kg.
Sandrino sedmo europsko zlato i treća olimpijska medalja
Olimpijske igre u Parizu (26. srpnja – 11. kolovoza), Europsko prvenstvo u Rimu (7. do 12. lipnja), te Svjetsko dvoransko prvenstvo u Glasgowu bila su najznačajnija atletska natjecanja tijekom protekle godine.
Središnje sportsko natjecanje ove godine bile su OI u Parizu na kojima je nastupilo i devet hrvatskih atletičara. Najbolji rezultat ostvarila je Sandra Elkasević osvojivši treće mjesto u bacanju diska (67,51). Treća je to Sandrina olimpijska medalja nakon dva zlata osvojena u Londonu (2012.) i Rio de Janeiru (2016.).
Hrvatska atletika je u Parizu imala još dva finala – olimpijska pobjednica iz Rio de Janeira, Sara Kolak je bila četvrta (63.40) u bacanju koplja, samo 28 centimetara dijelio ju je od još jedne olimpijske medalje. Filipa Pravdicu je u finalu skoka u dalj osvojio deveto (7.90). mjesto. Europski doprvak, Filip Mihaljević je zauzeo 14. mjesto u bacanju kugle (20,75), Martin Marković je u bacanju diska zauzeo 16. mjesto (62,31), Matija Gregurić je u bacanje kladiva zauzeo 17. mjesto (73,69), dok je Marija Tolj u bacanju diska bila 23. (59,87). Hrvatska rekorderka u maratonu Bojana Bjeljac završila je utrku na 71. mjestu (2:41.13), dok naša druga predstavnica Matea Parlov Koštro nije uspjela završiti svoj drugi olimpijski maraton.
Na EP-u Rimu imali smo čak 17 predstavnika, a osvojene su dvije medalje. Sandra Elkasević je osvojila čak sedmo uzastopno europsko zlato. Barcelona (2010.), Helsinki (2012.), Zurich (2014.), Amsterdam (2016.), Berlin (2018.), Muenchen (2022.), Rim (2024.) – sedam gradova, sedam europskih prvenstava, sedam zlatnih medalja najbolje hrvatske atletičarke. Drugu medalju za Hrvatsku osvojio je Filip Mihaljević koji je bio drugi u bacanju kugle. Spomenimo i kako je Roko Farkaš sa samo 19 godina postavio novi hrvatski seniorski rekord na 200 metara (20.70). Prijašnji rekord, kojeg je držao Željko Knapić, bio je star čak 43 godine.
Na Svjetskom dvoranskom prvenstvo u Glasgowu početkom ožujka, imali smo tri predstavnika – Filip Mihaljević je bio osmi u bacanju kugle, Marino Bloudek je bio 27. na 800m, dok je Jana Košćak odustala od natjecanja u petoboju nakon ozljede.
Dodajmo i kako je Filip Pravdica u svibnju na mitingu u Kranju srušio državni rekord u skoku u dalj sa 8.35 m Filip je popravio osobni rekord za 20 centimetara, te srušio državni rekord star više od 20 godina. I ove godine je održan Zagreb Meeting – Boris Hanžeković Memorijal. Postavljeno je sedam novih rekorda mitinga, a Sandra Perković je bila druga iza Amerikanke Valarie Allman.
Tri velika finala i naslov svjetskih prvaka za vaterpoliste
Ova će godina ostati zapamćena kao najuspješnija u povijesti, jer su izabranici Ivice Tucka bili u finalu sva tri velika međunarodna natjecanja. U Dohi je Hrvatska postala svjetskim prvakom, a osvojena su srebra na Olimpijskim igrama i Europskom prvenstvu.
Sve je počelo Europskim prvenstvom u Dubrovniku i Zagrebu, kad je Hrvatska nakon samo mjesec dana pripreme “uskočila” kao domaćin umjesto Izraela. Nakon prolaska skupine u Dubrovniku, Hrvatska je u četvrtfinalu u Zagrebu izbacila Grčku (13-8), a potom u polufinalu i Mađarsku (11-8), da bi u finalu izgubila od Španjolske (10-11) golom Alvara Granadosa u zadnjem napadu na utakmici.
Samo dvadesetak dana poslije Hrvatska je uzela svoj treći naslov svjetskih prvaka. Barakude su u četvrtfinalu slavila protiv Srbije (15-13), a u polufinalu protiv Francuske na penale (17-16). U uzbudljivom finalu, koje je okončano u drami peteraca, Hrvatska je u Dohi pobijedila Italiju 15-13 te se u domovinu vratila sa zlatom.
Na Olimpijskim igrama u Parizu “Barakude” su u skupini izgubili od Italije i SAD-a, ali su potom u završnici briljirali. U četvrtfinalu su izbacili europske prvake Španjolce (10-8), a u polufinalu Mađare (9-8), da bi u velikom finalu poklekli u srazu sa Srbijom (11-13), te osvojili olimpijsko srebro.
Splitski Jadran je drugu sezonu zaredom prvak Hrvatske nakon što je u finalu nadigrao Jug, a igrao je i finale regionalne lige.
Roland Garros sretan za Donnu Vekić i Matu Pavića
Osvajanjem srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Parizu Donna Vekić je okrunila najbolju sezonu u karijeri, koju je završila na 19. mjestu pojedinačne WTA ljestvice. U olimpijskom finalu odigranom u Roland Garrosu Osječanku je svladala Kineskinja Zheng Qinwen sa 6-2, 6-3, a na putu do finala Vekić je pobijedila Talijanku Luciju Bronzetti, Kanađanku Biancu Andreescu, Amerikanku Coco Gauff, Ukrajinku Martu Kostjuk i Slovakinju Annu Karolinu Schmiedlovu.
Osim osvajanja olimpijskog srebra, 28-godišnja Osječanka je u lipnju i srpnju ostvarila najbolje rezultate. Ušla je u finale WTA 500 turnira na travi u njemačkom Bad Homburgu, u kojem je poražena od Ruskinje Diane Šnajder, a potom je došla i do svog najboljeg rezultata na Grand Slam turnirima, probivši se u polufinale Wimbledona u kojem je, u dramatičnom dvoboju, poražena od Talijanke Jasmine Paolini sa 6-2, 4-6, 6-7 (8).
Mate Pavić je po četvrti put u karijeri došao do statusa najboljeg igrača parova, a to je učinio s četvrtim različitim partnerom. Ono što je uspio s Austrijancem Oliverom Marachom (2018.), Brazilcem Brunom Soaresom (2020.) i Zagrepčanom Nikolom Mektićem (2021.), 31-godišnji Splićanin je učinio i sa Salvadorcem Marcelom Arevalom. Najveći trenutak u sezoni imali su u Parizu, gdje je Pavić osvajanjem Roland Garrosa kompletirao svoju kolekciju Grand Slam trofeja u muškim parovima. Osim toga su osvojili i Masters 1000 u Cincinnatiju te turnire u Ženevi i Hong Kongu.
Uspješnu godinu imao je i Nikola Mektić koji je obnovio suradnju s Nizozemcem Wesleyjem Koolhofom, a to je rezultiralo osvajanjem tri Masters 1000 naslova u Indian Wellsu, Šangaju i Parizu te trijumfima na turnirima u Rotterdamu i Aucklandu. Mektić je godinu završio kao šesti na ATP ljestvici igrača parova.
Marin Čilić se nakon tri godine vratio u društvo pobjednika na ATP Touru, osvojivši trofej u kineskom Hangzhouu pobjedom (7-6, 7-6) protiv domaćeg predstavnika Zhanga Zhizhena. Zbog još jedne operacije koljena, na kojoj je završio u ožujku, Marin je u Hangzhouu nastupio kao 777. na pojedinačnoj ATP ljestvici i postao najniže rangirani tenisač u povijesti ATP Toura koji je osvojio naslov.
Prije te operacije, Čilić je u veljači u Varaždinu zaigrao za reprezentaciju u kvalifikacijskom meču protiv Belgije za nastup na finalnom turniru Davis Cupa. No, Marin je izgubio od Zizoua Bergsa, koji je bio junak belgijske pobjede (3-1), čime je Hrvatska prvi put ostala bez plasmana na završni turnir od uvođenja novog sustava natjecanja.
Od drugih pojedinačnih nastupa hrvatskih tenisača valja izdvojiti polufinale Duje Ajdukovića na ATP 250 turniru u švedskom Bastadu, gdje je u meču za plasman u finale izgubio u tri ravnopravna seta od Rafaela Nadala, a teniski svijet je svojim nastupom oduševio i 19-godišnji Dino Prižmić kad je u 1. kolu Australian Opena vodio ravnopravnu četverosatnu borbu s Novakom Đokovićem te na kraju izgubio od osvajača 24 Grand Slam trofeja sa 2-6, 7-6, 3-6, 4-6.
Krajem srpnja Umag je bio domaćin 34. izdanju ATP turnira Plava Laguna Croatia Open koji je završio trijumfom Argentinca Francisca Cerundola. On je u trosatnom finalu, najdužem u povijesti umaškog turnira, svladao Talijana Lorenza Musettija s 2-6, 6-4, 7-6 (5). Bilo je to prvo umaško finale odigrano u subotu, a pamtit ćemo ga i po tome što su finalisti ni 24 sata poslije zaigrali na olimpijskom turniru u Parizu.
Miran Maričić “upucao” olimpijsku broncu
Hrvatski su strijelci nastavili s osvajanjem medalja na velikim natjecanjima. S Olimpijskih igara u Parizu u svoj Bjelovar s brončanim odličjem u disciplini zračna puška 10 metara vratio se 27-godišnji Miran Maričić. Do svog najvećeg uspjeha u dosadašnjoj karijeri Maričić je stigao sa 230.0 pogodaka u finalu, a ispred njega su ostali samo zlatni Kinez Sheng Lihao i srebrni Šveđanin Victor Lindgren.
U finalu iste discipline, odnosno među najboljih osam u Parizu bio je još jedan Bjelovarčanin, 36-godišnji Petar Gorša, koji je u konačnici zauzeo šesto mjesto. Maričić i Gorša su dobar nastup u Parizu najavili i pet mjeseci ranije, kad su na Europskom prvenstvu u Gyoru s Josipom Sikavicom osvojili srebrnu medalju u momčadskom natjecanju zračnom puškom.
Nadomak velikog finala u trapu, a samim time i moguće medalje u Parizu bio je i 42-godišnji Giovanni Cernogoraz, olimpijski pobjednik u toj disciplini iz Londona 2012. Cernogoraz je bio jedan od šestorice strijelaca koji su nakon kvalifikacija morali u raspucavanje za posljednja dva mjesta koja vode u završnicu i, nažalost, ostao je posljednji “prekobrojni”, odnosno prvi ispod crte što mu je u konačnici donijelo sedmo mjesto.
Lena Stojković ima i olimpijsku medalju
Hrvatski tekvondo borci su u svibnju u Beogradu nastupili na Europskom prvenstvu na kojem su osvojili sedam medalja od čega čak tri zlatne. Zlatnim odličjem okitio se Toni Kanaet (do 80 kg), Nika Karabatić (do 57 kg) i Lena Stojković kojoj je to treći naslov europske prvakinje (do 46kg). Broncu su osvojili Matea Jelić (do 73kg), Ivana Arelić (do 62 kg), Josip Teskera (do 54 kg) i Bruna Duvančić (do 49 kg).
Na Olimpijskim igrama u Parizu Hrvatska je imala troje predstavnika koji su Hrvatskoj donijeli još jednu olimpijsku medalju. Dvostruka svjetska i trostruka europska prvakinja Lena Stojković je u Parizu boreći se u olimpijskoj kategoriji do 49 kg, koja je viša od one u kojoj se inače bori, svojoj kolekciji titula dodala broncu svladavši u dvije runde Turkinju Merve Dincel Kavurat.
Druga dva hrvatska predstavnika na olimpijskom tekvondo turniru Ivan Šapina i Marko Golubić ostali su bez medalja. Šapina je poražen u borbi za broncu, a Golubić u četvrtfinalu.
Ema Sgardelli do europskog zlata u Zadru
Kao i u džudu i u tekvondou i karatisti su u 2024. imali Europsko prvenstvo koje je održano u svibnju u Zadru. Titulom europskih prvaka okitili su se Ema Sgardelli (do 50 kg), Anđelo Kvesić (do 84 kg) i Ivan Martinac (do 75 kg), dok je Ivan Kvesić osvojio brončanu medalju u poluteškoj kategoriji (-84 kg).
Foto: HINA
Ivan Kvesić je na prvenstvu Mediterana u kategoriji preko 84 kg osvojio zlato, a Sadea Bećirović u kategoriji do 68 kg. Bećirović je u finalu pobijedila kolegicu iz reprezentacije Leu Vukoju, a srebro je u borbama osvojila i Mia Čačko (-61 kg), dok je muška reprezentacija u ekipnim katama (Matija Relić, Luka Koščević i Bor Hartl) osvojila broncu.
U listopadu je u Pamploni održano je ekipno Svjetsko prvenstvo, ptvi put odvojeno od pojedinačnog. Na žalost, hrvatska ženska reprezentacija u borbama, brončana s prošlog prvenstva, nije izborila četvrtfinale, kao ni hrvatska muška reprezentacija koja se u posljednji trenutak plasirala na ovo natjecanje, odustajanjem Azerbajdžana.
Europski naslov Veočića, težak poraz Filipa Hrgovića
Boksačku godinu obilježili su nastupi Gabrijela Veočića i Filipa Hrgovića. Veočić je izgubio u četvrtfinalu poluteške kategorije do 80 kg olimpijskog turnira u Parizu od Dominikanca Cristiana Javiera Pinalesa. Propustio je tako 23-godišnji boksač iz Slavonskog Broda priliku osvojiti prvo hrvatsko boksačko olimpijsko odličje nakon Filipa Hrgovića 2016.
Veočić je ranije, krajem travnja, osvojio naslov europskog prvaka porazivši u finalu u Beogradu Srbina Rastka Simića. Osječanin Luka Pratljačić osvojio je europsku broncu u superteškoj kategoriji, a Lucija Bilobrk srebro.
Filip Hrgović (32) je početkom lipnja poražen u borbi karijere protiv Bitanca Daniela Duboisa, meču za privremeni teškaški pojas svjetskog prvaka po IBF-u. Sudac je nakon konzultacije s liječnikom prekinuo borbu u osmoj rundi zbog posjeklina na Hrgovićevom licu.
Prekinut niz jedriličarskih olimpijskih odličja
Olimpijske igre u Parizu obilježili su jedriličarsku 2024., a na olimpijskom regatnom polju u Marseilleu nastupilo je šest hrvatskih jedriličara u pet klasa – Palma Čargo u iQFoil, Jelena Vorobjeva u ILCA 6, Šime Fantela i Mihovil Fantela u 49eru, Filip Jurišić u ILCA 7 i Martin Dolenc u Formuli Kite. Nažalost, naši jedriličari nisu se snašli u nikad zahtjevnijim uvjetima na regatnom polju pa je prekinut niz jedriličarskih medalja nakon Rija i Tokija.
Hvaranin Jurišić je izborio OI u internim kvalifikacijama protiv dvostrukog olimpijskog doprvaka, a premijerni olimpijski nastup okončao je na 19. mjestu. Filip je nakon četiri plova čak zauzimao drugu poziciju, ali u naredne četiri regate nije bio bolji od 14. mjesta, da bi ga otkazivanja završnih plovova koštalo ulaska u plov za odličja deset najboljih.
Braća Šime i Mihovil Fantela loše su započeli natjecanje u 49eru, ali su potom zajedrili odlično i ušli u plov za odličja kao šesti, s realnim šansama za broncu. Nažalost, Zadrani su potom ostali i bez sreće nakon što su u finalnom plovu u jednom trenutku držali broncu, da bi vjetar pao i ta regata je poništena i odgođena. Dan kasnije su diskvalificirani na startu i OI u Parizu završili kao deveti.
Jelena Vorobjeva zauzela je šesto mjesto u klasi ILCA 6 u Marseilleu, nakon što je u plovu za odličja završila kao deveta. Prva hrvatska olimpijka u jedrenju na dasci Palma Čargo kvalifikacije je završila na 12. mjestu, dok je završnicu izborilo najboljih 10. Hrvatski predstavnik u Formuli Kite Martin Dolenc završio je kao 14. svoj premijerni olimpijski nastup.
Enrico Marotti osvojio je treće mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa u disciplini foil slalom.
“Vatreni” u četvrtfinalu Lige nacija nakon razočaranja na EP-u
Statistički gledano 2024. je bila jedna od lošijih godina hrvatske nogometne reprezentacije. Međutim, u protekloj godini su “Vatreni” nastupili na još jednom velikom natjecanju, EURO-u u Njemačkoj, te izborili četvrtfinale Lige nacija.
Gledajući u brojkama, hrvatska reprezentacija je u 2024. odigrala 13 utakmica ostvarivši po pet pobjeda i remija, te tri poraza uz razliku pogodaka 20-17. Gledajući samo službene utakmice odabranici izbornika Zlatka Dalića su u devet susreta upisali tek dvije pobjede, tri poraza i četiri neodlučena ishoda uz razliku pogodaka 11-14.
Vrhunac godine bilo je Europsko prvenstvo u Njemačkoj, sedmi EURO na kojem je Hrvatska nastupila od proglašenja neovisnosti. Hrvatska je u Njemačkoj imala ogromnu podršku navijača, u Berlinu, Hamburgu i Leipzigu kao da je igrala kod kuće. Nažalost, navijačku podršku nije pratilo izdanje na terenu. U prvom kolu “Vatreni” su izgubili od kasnijih europskih prvaka Španjolaca s 0-3. Iduće kolo donijelo je razočaravajućih 2-2 protiv Albanije koja je izjednačila u petoj minuti nadoknade, a nastup u skupini smo završili remijem 1-1 protiv Italije koja je izjednačila u osmoj minuti dodanog vremena.
Hrvatska je tako svoj put na EP-u zaključila već u skupini, a dva boda nisu bila dovoljna za prolaz niti kao jedna od trećeplasiranih ekipa. Nakon EURO-a uslijedila je Liga nacija, nove muke, ali i uspješan završetak. Hrvatska je osvojila drugo mjesto u skupini iza Portugala izborivši plasman u četvrtfinale u kojem će u ožujku iduće godine odmjeriti snage protiv Francuske.
Godinu su obilježili i oproštaji od reprezentativnog dresa za što su se odlučili Marcelo Brozović, Domagoj Vida i Lovre Kalinić.
U klupskom nogometu Dinamo je osvojio još jedan naslov prvaka Hrvatske, sedmi u nizu, 18. u zadnjih 19 godina i 25. od osamostaljenja. “Modri” su osvojili i Kup porazivši u finalu Rijeku u dvije utakmice (0-0, 3-1). Dinamo je uspješno prebrodio i europske kvalifikacije izborivši plasman u novo izdanje Lige prvaka koja se od ove sezone igra u promijenjenom formatu. Nažalost, ostali hrvatski klubovi ponovo su zapeli u kvalifikacijama.
Doprvak Rijeka je prvo ispala u 3. pretkolu Europske lige od švedskog Elfsborga (1-1, 0-2), a potom i u play-offu Konferencijske lige od ljubljanske Olimpije (1-1, 0-5). Hajduk je zapeo u 3. pretkolu Konferencije lige od Ružomberoka (0-0, 0-1), a Osijek u istoj rundi natjecanja od Zire (1-1, 2-2, 1-2 11m).
Rukometaši prvi put bez četvrtfinala na OI
Hrvatski rukometaši su godinu započeli Europskom prvenstvom u Njemačkoj, na kojem je osvojeno 11. mjesto. Naši rukometaši su turnir započeli fantastičnom pobjedom nad Španjolskom (39-29), no onda su uslijedili porazi u drugom krugu od Francuske (34-32), Mađarske (29-26) i Islanda (35-30), te nisu prošli u završnicu.
Zbog toga je otkaz dobio Goran Perkovac, a ustoličen je Dagur Sigurdsson, 50-godišnji islandski stručnjak, kao prvi stranac na mjestu izbornika ikad.
Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila na kvalifikacijskom turniru u Njemačkoj te premoćno izborila Olimpijske igre. U Parizu je na startu jedva pobijeđen Japan (30-29), uslijedio je poraz od Slovenije (31-29), pobjeda nad Njemačkom (31-26) pa poraz od Švedske (27-38) te još jedan u odlučujućem susretu za prolaz dalje od Španjolske (31-32). Tako su rukometaši završili na devetom mjestu.
Rukometašice su krajem studenoga imale Europsko prvenstvo, ali se u Švicarskoj nisu proslavile. U skupini su izgubili od Danske i domaćina Švicarske te remizirali s debitanticama iz Farskih Otoka pa nisu prošle dalje.
U Ligi prvaka hrvatski prvak Zagreb je prošao skupinu, ali je zaustavljen u doigravanju od francuskog Montpeliera.
Košarkaši ostali na korak do OI, upitan nastup na EuroBasketu
Hrvatska muška košarkaška reprezentacija je pod vodstvom izbornika Josipa Sesara došla na jednu pobjedu od plasmana na olimpijski turnir u Parizu, ali je u finalu kvalifikacijskog turnira u Pireju poražena od Grčke s 80-69. Sesarovi izabranici su u grupnoj fazi pobijedili Sloveniju predvođenu Lukom Dončićem sa 109-82 i unatoč porazu od Novog Zelanda (86-90) osvojili prvo mjesto u skupini, što im je donijelo polufinalni sraz s Dominikanskom Republikom, koju su svladali s 80-77.
U kvalifikacijama za EuroBasket 2025. Hrvatska je kompromitirala svoje izglede za plasman na završni turnir uvjerljivim porazom (110-90) u Sarajevu od reprezentacije Bosne i Hercegovine, koju su naši košarkaši tri dana prije u Zagrebu pobijedili s 89-76.
Hrvatske košarkašice će pokušati do EuroBasketa doći kao jedna od najbolje četiri drugoplasirane reprezentacije. U skupini u kojoj su dvaput poražene od Španjolske, imaju pobjede protiv Nizozemske i Austrije, a s njima će se sastati i u veljači sljedeće godine na kraju kvalifikacija.
Tada bi reprezentacija mogla biti i u osnaženom sastavu, predvođena Ivanom Dojkić, koja je u listopadu postala druga hrvatska igračica s naslovom prvakinja WNBA lige, igrajući za New York Liberty.
Košarkaši Zadra, predvođeni Lukom Božićem koji je drugu godinu zaredom osvojio naslov najkorisnijeg igrača ABA lige, poraženi su od podgoričke Budućnosti u dvije utakmice četvrtfinala doigravanja regionalnog natjecanja, a osvojili su oba trofeja u domaćim natjecanjima.
U finalu Kupa Krešimira Ćosića odigranom na splitskim Gripama Zadar je pobijedio zagrebačku Cibonu s 80-68. U napetom finalu doigravanja protiv Splita, Zadar je prvi put u klupskoj povijesti obranio naslov prvaka Hrvatske, nadoknadivši zaostatak od 1-2. U odlučujućoj, petoj utakmici Zadrani su u prepunoj dvorani na Višnjiku svladali Splićane s 93-66.
Košarkašice Plamen Požege su osvojile Kup Ružice Meglaj-Rimac svladavši u finalu dubrovačku Ragusu s 80-62. Dubrovačke košarkašice su četvrti put zaredom osvojile naslov prvakinja Hrvatske pobijedivši u finalu Trešnjevku 2009 s 3-2, a u odlučujućoj utakmici odigranoj u Zagrebu slavile su s 56-49.
Benovića tisućinke dijelile od olimpijske medalje, Srbićevo “sve ili ništa” u Parizu
Hrvatski su gimnastičari na Olimpijskim igrama u Parizu ostvarili zapažen nastup, ali nažalost on nije bio okrunjen medaljom. I Tin Srbić i Aurel Benović su odličnim nastupom u kvalifikacijama osigurali finale na preči, odnosno preskoku, no u finalu je nedostajalo i sportske sreće za bolji plasman.
Srbić je u Pariz stigao kao aktualni olimpijski i svjetski doprvak, u finale se plasirao s četvrtom ocjenom kvalifikacija, a u finalu je ždrijeb htio da nastupi posljednji. Iako je prije njega dosta vježbača palo sa sprave i pružilo mu mogućnost da “konzervativnijom” vježbom osvoji medalju, 28-godišnji Zagrepčanin nije kalkulirao. Rezultat toga je bio da je i on nekoliko puta padao sa sprave te na kraju u finalu bio zadnji, osmi.
Benović je ugodno iznenadio plasmanom u finale preskoka da bi u borbi za medalje tisućinke dijelile 24-godišnjeg Osječanina od medalje. Benović je odlično odradio oba skoka u finalu i dobio ocjenu 14.900 što je na kraju bilo dovoljno za peto mjesto iako je brončani Britanac Harry Hepworth bio uspješniji za samo 0.049 bodova.
Ove je godine u travnju održano i Europsko prvenstvo u Riminiju gdje su hrvatski predstavnici također upisali dva finala. Veteran Filip Ude bio je šesti na konju s hvataljkama, dok je Srbić zauzeo šesto mjesto na preči.
Miljenić srušio Draganjin rekord
Nova generacija hrvatskih plivačica i plivača polako krči svoj put prema europskoj i svjetskoj sceni, ali unatoč tome Olimpijske igre u Parizu su, očekivano, prošle bez njihovog značajnijeg pečata. Nitko od njih nije izborio prolaz u polufinale.
No, generacija predvođena svestranim 26-godišnjim Nikolom Miljenićem imala je uspjeha na Svjetskom i Europskom prvenstvu. Početkom godine, na SP-u u Dohi, hrvatsko plivanje je tako izborilo četiri polufinala, Miljenić na 50 leptir, Amina Kajtaz na 100 i 200 leptir, te Ana Blažević na 200 prsno.
Tijekom godine Miljenić je na 100 slobodno srušio dugotrajni rekord Duje Draganje iz 2009. i sada je nova rekordna brojka 48.13, a uz to je na EP-u u Beogradu osvojio osmo mjesto na 50 leptir. Uz to, hrvatsko plivanje je u Beogradu ostvarilo još hvale vrijednih rezultata. Mladi, 18-godišnji Juraj Barčot je bio sedmi na 400 mješovito, Jere Hribar šesti na 50 slobodno, a Marin Mogić sedmi na 1500 slobodno.
Vrlo zapažena je kroz 2024. bila muška štafeta slobodnim načinom koja je na EP u Beogradu bila četvrta na 4×100 s novim državnim rekordom 3:13.91, dok je na 4×200 osvojila šesto mjesto. Na tom prvenstvu su hrvatsku štafetu činili Miljenić, Hribar, Vili Sivec i Toni Dragoja.
S jednom zamjenom, Vlaho Nenadić umjesto Siveca, hrvatska štafeta je osvojila sedmo mjesto na SP-u u 25-metarskim bazenima u Budimpešti, u utrci 4×100 slobodno, također s novim hrvatskim rekordom od 3:05.68.
Pad ostavio Marina Rateša bez finala u Parizu
Hrvatski biciklizam imao je predstavnika na Olimpijskim igrama u Parizu u BMX natjecanju slobodnim načinom, a to je bio 28-godišnji Varaždinac Marin Ranteš. Nažalost, na putu prema finalnom nadmetanju u ovoj akrobatskoj disciplini ispriječio mu se pad u drugoj vožnji kvalifikacija, što mu je smanjilo prosječnu ocjenu na 76,29 bodova, što je bilo nedostatno za plasman u finale.
Početkom listopada hrvatskim cestama je prošla biciklistička karavana na devetom izdanju CRO Racea. Najbolji hrvatski predstavnik bio je Fran Miholjević (Bahrain Victorious), završio je na 24. mjestu ukupnog poretka sa zaostatkom od 1:55 minuta za pobjednikom Amerikancem Brandonom McNultyjem iz UAE Emiratesa, momčadskim kolegom fenomenalnog Slovenca Tadeja Pogačara, koji je svojim pothvatima obilježio ovu sezonu.
Pogačar je postao prvi biciklist koji je u 21. stoljeću u istoj godini osvojio Giro d’Italia i Tour de France, da bi veličanstvenim trijumfom na Svjetskom prvenstvu postao tek treći u povijesti, uz Belgijca Eddyja Merckxa (1974.) i Irca Stephena Rochea (1987.), koji je osvojio tzv. “trostruku krunu”.
Zadnji “Grand Tour” naslov, onaj na španjolskoj Vuelti, također je završio u slovenskim rukama, a po četvrti put ga je osvojio Primož Roglič, a prvi put je to učinio vozeći za svoju novu momčad “Red Bull BORA-hansgrohe”.
Svakako treba spomenuti i povijesni pothvat Belgijca Remca Evenepoela koji je postao prvi biciklist u povijesti koji je osvojio zlatne olimpijske medalje u cestovnoj utrci i vožnji na kronometar. Uz to, on je to učinio na istim Igrama, ovogodišnjim u Parizu, što taj rezultat čini još impresivnijim.
Matija Marinić osmi na Olimpijskim igrama
Hrvatski kanuist na divljim vodama Matija Marinić želio je zaokružiti karijeru osvajanjem olimpijskog odličja, ali je na kraju bio zadovoljan i osvojenim osmim mjestom u finalu, što mu je najbolji plasman na olimpijskim igrama.
Na mirnim vodama je Hrvatsku u Parizu predstavljala kajakašica Anamarija Govorčinović. U utrci jednosjeda na 500 m, došla je do polufinala u kojem je u svojoj skupini bila sedam, što nije bilo dovoljno za plasman u finale.
Dva tjedna nakon pariškog nastupa Govorčinović je osvojila sedmo mjesto u finalu na 200 m na Svjetskom prvenstvu u Samarkandu.
Odbojkašice Mladosti nakon 18 godina u Ligi prvakinja
Tijekom godine započele su odbojkaške kvalifikacije, u obje konkurencije, za odlazak na europska prvenstva 2026. godine. Hrvatske odbojkašice već su dosad napravile veliki korak prema prvenstvu dvama pobjedama s 3-0, u gostima kod Kosova i doma protiv Rumunjske. Odbojkaši su kvalifikacije otvorili obrnutim načinom, porazom doma protiv Izraela 1-3 i kod Estonije 0-3.
Odbojkašice su zapažene nastupe imale i u europskoj Zlatnoj ligi gdje su bile blizu plasmana na Final Four ovog natjecanja, ali su ipak ostale bez tog cilja.
U klupskim hrvatskim okvirima 2024. nije donijela nikakve novosti, već nastavak dominacije odbojkašica i odbojkaša Mladosti. I jedni i drugi su osvojili dvostruke krune. Odbojkašice Mladosti su u prvenstvu pobijedile Dinamo u finalu s 3-1 u seriji čime su došle do 19. naslova prvakinja i sedmog trofeja u nizu.
Odbojkaši Mladosti su s 3-1 u finalnoj seriji nadigrali osječku Mursu i tako osvojili čak 23. naslov prvaka Hrvatske.
Uz dominantne predstave u domaćim okvirima igračice Mladosti su se nakon čak 18 godina čekanja plasirale u Ligu prvakinja. Taj odličan doseg nije baš pokvarilo ni trenutačno stanje Mladosti u skupini, četiri poraza u četiri nastupa i samo jedan osvojeni set.
Hana Arapović i Ivor Ban blizu odličja na seniorskom EP-u
Stolnoteniska 2024. je počela Svjetskim momčadskim/ekipinim prvenstvom u Busanu gdje su i hrvatska ženska i muška reprezentacija dogurale do osmine finala. Stolnotenisačice su došle do te faze ovog natjecanja nakon čak 14 godina čekanja. U osmini finala stolnotenisačice (Arapović, Rakovac, Jeger) su poražene od Japana s 0-3, a stolnotenisači (Gaćina, Pucar, Zeljko i Kojić) od Portugala s 1-3.
Zbog vrlo jake konkurencije na Olimpijskim igrama pretpostavljalo se da hrvatski stolni tenis neće doći do izražaja, što se i dogodilo. Andrej Gaćina i Tomislav Pucar su zaustavljeni u drugom kolu, Ivana Malobabić u prvom kolu, dok je muška reprezentacija poražena 0-3 od Južne Koreje na samom startu, u osmini finala.
Najave za Europsko prvenstvo u Linzu bile su drugačije, a Hrvatska je bila sasvim blizu medalje. U konkurenciji mješovitih parova Hana Arapović i Ivor Ban su imali kvalitetan turnir, ali su zaustavljeni u četvrtfinalu. Ranije tijekom godine Arapović i Ban su se okitili zlatnom medaljom na EP-u mlađih seniora.
Na Europskom prvenstvu najdalje je dogurao Gaćina koji je igrao osminu finala. Pucar i Ban su poraženi u drugom, a Filip Zeljko u prvom kolu. U konkurenciji stolnotenisačica Malobabić i Mateja Jeger su zaustavljene u drugom, a Lea Rakovac i Arapović u prvom kolu.
Uzlet Zrinke Ljutić prema vrhu, Zubčić opet u Top 3
Zrinka Ljutić je u 2024. pokazala zašto je smatraju jednom od najtalentiranijih mladih skijašica, osvajanjem drugog mjesta u tri slalomske i jednoj veleslalomskoj utrci Svjetskog kupa. U slovačkoj Jasni je u siječnju za pobjednicom Mikaelom Shiffrin zaostala samo 14 stotinki. Zrinka je druga bila i u andorskom Soldeuu te u švedskom Areu pa je sezonu Svjetskog kupa završila sa 321 bodom u slalomima, što joj je donijelo osmo mjesto u redoslijedu za Mali kristalni globous, dok je u ukupnom redoslijedu s 560 bodova završila na 13. mjestum jer je s 239 bodova završila i na 10. mjestu među najboljim veleslalomašicama.
Koliko dobra može biti i u veleslalomu, 20-godišnja Zagrečanka je pokazala na početku nove sezone Svjetskog kupa, kad je u američkom Killingtonu završila na drugom mjestu iza Šveđanke Sare Hector te postala tek druga hrvatska skijašica, 18 godina nakon Janice Kostelić, koja se našla na pobjedničkom postolju u ovoj disciplini.
Najbolji hrvatski skijaš Filip Zubčić završio je sezonu Svjetskog kupa sa 466 bodova, što mu je donijelo 10. mjesto u redoslijedu za Veliki kristalni globus. Najveći dio bodova (402) osvojio je u veleslalomu te treći put u karijeri završio na trećem mjestu redoslijeda za Mali kristalni globus. Najbolji pojedinačni plasman imao je početkom godine na veleslalomu u švicarskom Adelbodenu, gdje je osvojio treće mjesto.
Godina na izmaku je donijela velik uspon Samuela Kolege koji se pet puta našao među desetoricom najboljih u slalomskim utrkama Svjetskog kupa. Najbolji plasman mu je bilo šesto mjesto na slalomu u Adelbodenu početkom siječnja, da bi isti rezultat ostvario i sredinom prosinca u francuskom Val d’Isereu, gdje je do šestog mjesta došao nakon što je u prvoj vožnji bio na 17. poziciji.
Istok Rodeš se nakon dvije godine ponovno našao među desetoricom najboljih na slalomskoj utrci Svjetskog kupa, kad je sredinom siječnja u švicarskom Wengenu osvojio deseto mjesto.
Zlato Anđele Mužinić Vincetić i Černijevo srebro na POI u Parizu
Vrhunac protekle godine u parasportu bile su 17. ljetne Paraolimpijske igre u Parizu na kojima je nastupilo oko 4.400 sportaša iz 168 zemalja, među kojima i 22 hrvatska parasportaša. Hrvatski predstavnici su u glavnom francuskom gradu osvojili četiri medalje čime je Hrvatska stigla do brojke od 30 medalja u povijesti ljetnih paraolimpijskih igara.
Najsjajniju medalju, onu zlatnu osvojila je Anđela Mužinić Vincetić u para stolnom tenisu, Deni Černi je osvojio srebro u bacanju kugle, dok su bronce osvojili Dino Sinovčić na 100 leđno i Luka Baković u bacanju kugle. Najuspješniji su bili kineski parasportaši sa čak 219 medalja pri čemu 94 zlata. Pariške parolimpijske igre bile su prve u povijesti koje su otvorene u “srcu” Pariza, na Place de la Concorde i glasovitoj aveniji Champs-Elysees. Hrvatsku zastavu na svečanom otvaranju nosili su parastolnotenisačica Anđela Mužinić Vincetić i paraplivač Dino Sinovčić, dok je ta čast na zatvaranju pripala parastolnotenisačici Heleni Dretar Karić.
Koncem godine Hrvatski paraolimpijski odbor je Svečanom akademijom u zagrebačkom hotelu The Westin obilježio 60 godina organiziranog djelovanja parasporta na području Republike Hrvatske. Tim povodom Zagreb je posjetio i predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog odbora (IPC) Andrew Parson. Tijekom dvodnevnog boravka u Zagrebu posjetio je službene prostorije HPO-a, treninge parastolnotenisača, paraodbojkaša, te paraplivača. Bio je i na primanju kod premijera Andreja Plenkovića s izaslanstvom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, kao i na humanitarnom koncertu “Hoću sport” grupe Silente u zagrebačkoj Tvornici kulture.
Fenix-magazin/SIM/Hina
