Zahtjevi za azil sirijskih građana u Njemačkoj trenutno se uglavnom odbijaju. To manje vrijedi za pripadnike vjerskih i etničkih manjina, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Tražitelji azila iz manjinskih skupina dijelom se žale da ih nove sirijske vlasti diskriminiraju i progone, prema odgovoru njemačke vlade na pitanje Clare Bünger, članice Lijeve stranke (Die Linke).
Zato su Sirijci u Njemačkoj, kada je privremeni sirijski predsjednik Ahmed al-Shara posjetio Berlin krajem ožujka, izašli na ulice kako bi prosvjedovali.
Prošle godine samo 5,3 posto sirijskih građana, o čijim je zahtjevima odlučivao Ured za migracije i izbjeglice (BAMF), dobilo je azil u Njemačkoj.
To znači da su priznati kao izbjeglice ili kao osobe s pravom na azil. Drugim riječima, dobili su ograničeni status zaštite ili odluku o zabrani deportacije.
Takozvana supsidijarna zaštita primjenjuje se kada nije moguće odobriti ni status izbjeglice ni pravo na azil, ali se osoba suočava s ozbiljnom opasnošću u svojoj zemlji podrijetla.
Takozvana prilagođena stopa zaštite za kršćane iz Sirije bila je nešto viša – oko 17 posto. Za pripadnike druzijske manjine iznosila je 9,1 posto.
Prošle godine više od jednog od dva Jazida iz Sirije – točnije 57,1 posto – dobilo je status zaštite. Za alavite je to vrijedilo za jednog od pet.
U 2024. godini BAMF je nastavio odobravati gotovo sve zahtjeve za azil od Sirijaca ili je barem izdao zabranu deportacije.
Odbijanje zahtjeva sada je izuzetno neodgovorno, kaže zastupnica Lijeve stranke Clara Binger. Istaknula je da izbjeglicama nedostaju osnovni uvjeti – smještaj, voda, struja, obrazovanje i zdravstvena skrb.
Fenix-magazin/SČ/dpa
