Godinama su cijene stanova rasle brže od cijena najma, no kraj ere jeftinih kredita i građevinskog materijala preokrenuo je trend. Prema jednoj studiji, ruralna područja su iznimka, prenosi Njemačka novinska agencija(dpa).
Inflacija je kriva: dramatično povećani troškovi stanovanja znače da si sve manje ljudi može priuštiti vlastiti stan, pa sve više traži mjesto za najam. Kada se tome pridoda migracija u gradove, potražnja je još veća, a time i cijena najma u velikim i srednjim gradovima.
Cijena najma u manjim mjestima i na selu, pak, stagnira, pokazuju podaci iz istraživanja agencije za nekretnine Jones Lang LaSalle (Jones LaSalle).
Stanarina u osam njemačkih metropola – Berlinu, Hamburgu, Münchenu, Kölnu, Frankfurtu, Dusseldorfu, Leipzigu i Stuttgartu – u drugoj je polovici 2022. bila skuplja za 6,6 posto nego prethodne godine. U prvih šest mjeseci prošle godine cijena je pala za 3,1 posto.
Međutim, budući da su krediti počeli poskupljivati u drugoj polovici godine, cijene stanova su u recesiji, suprotno dugogodišnjem trendu. Naime, od 2017. do 2021. cijena četvornog metra stana godišnje je rasla 9,1 posto, a najamnina 3,7 posto.
Osim toga, prošle su godine, nakon pandemijskog zatišja, u njemačke gradove opet pohrlili mnogi ljudi, a povrh toga brojne su izbjeglice stigle iz Ukrajine. To je potaknulo potražnju na tržištu stanova za iznajmljivanje, rekao je analitičar JLL-a Roman Heidrich.
U manjim gradovima rast najamnine ponovno je bio znatno snažniji od cijene stana koji se prodaje, 4,4 prema 0,6 posto.
Slika je bitno drugačija u srednje velikim gradovima, gdje su najamnina i kvadratura rasle sličnom brzinom, odnosno 6,1 i točno 6 posto.
Heydrich to pripisuje migraciji stanovništva – prvenstveno obitelji sa srednjim i nižim primanjima u potrazi za jeftinijim stanovima – iz velikih u manje gradove.
Fenix-magazin/MMD/DPA
