Tijekom rasprave o Zakonu o osobama nestalim u Domovinskom ratu, iz redova Mosta su napali bivšeg ministra vanjskih poslova Miru Kovača, optužujući ga da je bez znanja Sabora Srbiji deblokirao 23. i 24 poglavlje.
Nije prvi put da mostovci Kovaču upućuju takve optužbe. Bez obzira što on svaki put jasno i argumentirano demantira njihove navode, oni ih stalno ponavljaju.
Nevolje između Kovača i Mosta su počele onog trenutka kad se Kovač jasno profilirao kao političar koji ima ambicije zauzeti jedno od čelnih mjesta u HDZ-u, ali je odbio biti stranački pučist iz sjene.
Ljuti na Plenkovića još otkad je tajnici rekao da napiše razrješenja za ministre Mosta u tadašnjoj Vladi, Petrov, Grmoja i društvo su očekivali da će dio HDZ-ovih prvaka koje je Plenković smijenio s dotadašnjih funkcija, plesati kako oni sviraju i zajedno s njima izvoditi tih stranački puč u HDZ-u. Kovač je vrlo jasno pokazao kako nije ničija lutka na koncu i tog trenutka su počele njegove nevolje, otprilike isto onako kako su počele i nevolje predsjednice Republike kad je odbila, po naputku nekih svojih savjetnika, voditi tuđe politikantske i zakulisne igre vezane uz borbu za prevlast u HDZ-u.
Republika Hrvatska je u jednom trenutku bila blokirala 23. i 24 poglavlje u pregovaračkom procesu Srbije, ali je kasnije to ublažila. To, međutim, ne znači da će Srbija ta poglavlja zatvoriti prije nego Hrvatska na to pristane. Što to konkretno znači? Trenutni stav Republike Hrvatske je da Srbija može pregovarati, ali da konačnog postignuća, dakle priznanja da ispunjava uvjete za ulazak u EU neće biti, ako ne bude pomaka u procesu pronalaženja nestalih. Nije tajna kako je Hrvatska svoj stav ublažila pod međunarodnim pritiskom.
Naime, dio međunarodne zajednice o čijoj dobroj volji je velikim dijelom ovisna i Hrvatska, ne želi da se Srbija previše približava Rusiji. U trenutku kad je Hrvatska sasvim blokirala 23. i 24 poglavlje, Srbija je opet zaigrala stoljetnu Pašićevsku politiku navodnog savezništva s Rusijom, istovremeno čekajući strah na zapadu od takvog poteza.
To se, naravno i dogodilo, pa je krenuo pritisak na Hrvatsku da malo popusti. Sad ostaje otvoreno pitanje hoće li tog pritiska biti i kad bude trebalo donijeti odluku da Srbija uđe u EU.
S potpunom sigurnošću može se reći da neće, jer ulazak Srbije u EU prije nego Hrvatskoj da sve informacije o nestalima u Domovinskom ratu, značio bi gaženje svih pravnih stečevina i demokratskih vrijednosti na kojima Unija počiva. Tako daleko nitko u Uniji neće biti spreman ići.
Ukratko, prisiljavanje Hrvatske da malo ublaži potpunu blokadu u otvaranju spornih poglavlja, bilo je samo davanje vremena Srbiji da se prilagodi i da se pred tamošnju javnost ne stavljaju drastične mjere koje društvo, u još uvijek velikosrpskom raspoloženju, teško može prihvatiti. Dakle, Srbija može iskoristiti darovano joj vrijeme, pa raditi na izgradnji demokratske svijesti i odgovornosti za ratove koje je taj narod izazivao u prošlosti, ili ostati u trajnoj izolaciji.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Fenix Magazina koji je u prodaji na svim većim prodajnim mjestima međunarodnog tiska u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
Fenix-magazin/MD/Ante Gugo
