Pušenje je jedan od vodećih uzroka raka i preuranjene smrti u Europskoj uniji, gdje svake godine dovodi do oko 700.000 smrti, piše ENR, zajednički projekt dvadesetak europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Većina ministara zdravstva u Europskoj uniji je početkom prosinca izrazila svoju podršku proširenju nepušačkih prostora u pokušaju da se smanji broj smrti od raka. Prijedlog je prošao nakon što su za njega glasale sve zemlje osim suzdržanih Njemačke i Grčke, što je naglasilo političke podjele glede tog pitanja.

Svrha novih preporuka ograničavanje je pušenja na otvorenim javnim prostorima gdje se okupljaju djeca ili druge ranjive skupine poput igrališta, zabavnih parkova, bazena, terasa restorana i javnog prijevoza.

Riječ je o neobvezjućim preporukama budući da je zdravstvo u isključivoj nadležnosti država članica.

Preporuke se također odnose na novosti kao što su elektroničke cigarete i grijani duhanski proizvodi kako bi se od pušenja odvratilo i mlade.

Europski parlament je tjedan dana prije toga glasao protiv rezolucije na istu temu nakon što su desničarski zastupnici izglasali amandmane radi razlikovanja tradicionalnih duhanskih proizvoda i elektroničkih uređaja. Parlamentarna rezolucija bi imala samo simboličku vrijednost.

Europska komisija je predložila izmjene trenutnih smjernica iz 2009. s obzirom na činjenicu da svake godine oko 700.000 ljudi izgubi živote zbog uživanja duhana, rekao je novi europski povjerenik za zdravstvo Oliver Varhelyi uoči glasanja.

“To je najveći zdravstveni rizik u Europskoj uniji koji se može izbjeći”, naglasio je Varhelyi.

Procjenjuje se da konzumacija duhanskih proizvoda svake godine ubija više od osam milijuna ljudi u svijetu, uključujući 1,3 milijuna nepušača koji su izloženi pasivnom pušenju, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prema europskim brojkama, četvrtina smrti od raka u Uniji, na Islandu i u Norveškoj može se pripisati pušenju, što duhan čini vodećim čimbenikom rizika za rak.

Međutim, za javnozdravstvene politike nadležne su zemlje članice, što znači da nove preporuke nisu obvezujuće te da ih članice mogu, ali ne moraju implementirati.

Europska komisija je u sklopu europskog plana za borbu protiv raka odlučila stvoriti “generaciju bez duhana”, odnosno da do 2024. manje od pet posto stanovništva Unije koristi duhanske proizvode. Osim toga, EU je izdvojio značajna sredstva kako bi zemlje članice podržao u implementaciji tih mjera.

Programom EU4Health dodijeljeno je 16 milijuna eura za promoviranje politika protiv pušenja, a programom Horizon 80 milijuna eura za istraživanje načina suzbijanja korištenja duhana i sprečavanja ovisnosti.

Velike razlike diljem EU-a u borbi protiv pušenja

Podaci koje je iz preko 40 zemalja prikupio Smoke Free Partnership, europska koalicija nevladinih organizacija suzbijanje duhanskih proizvoda, pokazuju da je 2022. više od pola zemalja u Europi imala “dobre” ili “vrlo dobre” mjere za zaštitu građana od pasivnog pušenja.

Pojedine europske zemlje su zabranile pušenje u blizini škola, ispred radnih mjesta ili na sportskim stadionima, no Švedska je jedina europska zemlja koja je u potpunosti zabranila pušenje u restoranima i na terasama kafića.

U Švedskoj broj pušača je nizak uglavnom zbog tradicionalnog “snusa”, proizvoda od izgnječenog duhana koji se stavlja ispod usne i koji se smatra manje štetnim od pušenja jer škodi isključivo korisniku.

Prema posljednjim podacima, 22 posto Šveđana i 10 posto Šveđanki svakodnevno koristi snus.

Snus bez duhana, no s dodanim nikotinom, dostupan je od 2014. i postao je izuzetno popularan, a naročito među mladima, te mu se često dodaju razni okusi. Budući da službeno nije duhanski proizvodi, nije zabranjen u Europskoj uniji iako postoje određene zabrane na nacionalnim razinama.

Velike multinacionalne duhanske kompanije bore se za to da se proizvod ne proglasi nezakonitim izvan Švedske.

Niski porezi, visok broj pušača?

Porezi na duhanske proizvode također variraju među državama članicama, što izravno utječe na cijene i konzumaciju.

Naprimjer, u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, koja je bila članica EU-a do 2020., porezi su veoma visoki, što je doprinijelo značajnom smanjenju stope pušenja dok su u drugim zemljama, poput Poljske, porezi niži, a konzumacija je i dalje na visokim razinama.

Bugarska se nalazi među prvih deset zemalja u svijetu kada je riječ o pušenju te ima najjeftinije cigarete u Europskoj uniji, rekao je Dimitar Sabev iz ekonomskog istraživačkog instituta bugarske akademije znanosti dok je predstavljao nedavnu studiju izrađenu u suradnji s bečkim institutom za međunarodna gospodarska istraživanja.

“Naše simulacije su pokazale da će pušenje u Bugarskoj, u smislu postotka stanovništva, nastaviti rasti ako se zadrži trenutni model oporezivanja cigareta”, istaknuo je stručnjak.

Prema Pavelu Antonovu iz BlueLinka, mreže građanskih inicijativa, tehnički ministar financija u Bugarskoj “uključio je podizanje poreza u predloženi plan” borbe protiv pušenja.

Slovenija već slijedi mnoge preporuke Unije što se tiče suzbijanja pasivnog pušenja, rekla je ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel.

Stroža pravila će stupiti na snagu iduće godine poput zabrane elektroničkih cigareta s okusom i grijanih duhanskih proizvoda kao i zatvaranje pušačkih prostora u zatvorenim javnim i radnim mjestima do kraja 2025.

Nacionalni institut za javno zdravstvo procjenjuje da bi značajno povećanje cijene duhanskih proizvoda također doprinijelo smanjenju pušenja s obzirom na to da su financijski razlozi najvažniji čimbenik u donošenju odluke o prestanku pušenja, pored brige za zdravlje.

U Hrvatskoj je u postupku izglasavanje novog zakona koji će grijane duhanske proizvode dodati na postojeću zabranu za pušenje u zatvorenim prostorima. Novi zakon također zabranjuje pušenje na otvorenom, unutar 20 metara od ulaza u zdravstvenu ili obrazovnu ustanovu.

Zasada nema planova da se zabrana pušenja proširi na druga otvorena javna mjesta. Zabrana pušenja na terasama kafića vjerojatno bi naišla na velik otpor ugostitelja i njihovih gostiju. Ispijanje kave jedan je od najdražih društvenih običaja koji je za mnoge Hrvate nezamisliv bez cigarete. Unatoč raznim kampanjama protiv pušenja i povećanjem poreza na duhanske proizvode, pušenje je i dalje popularna navika među hrvatskim stanovništvom.

U Rumunjskoj, gdje u prosjeku puši 34 posto stanovništva, pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, javnom prijevozu i igralištima. Zakonom je zabranjeno pušenje bilo koje vrste za učenike i studente u obrazovnim ustanovama kao i prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima.

Prema istraživanju iz 2022., 40 posto rumunjskih srednjoškolaca je u svom životu pušilo najmanje jednu cigaretu.

Izvan Unije

Od 13. prosinca Federacija Bosne i Hercegovine, jedan od dva entiteta u BiH, uvodi strogu zabranu pušenja u zatvorenim javnim mjestima. Od siječnja 2025. cijena cigareta i duhanskih proizvoda će porasti zbog povećanja poreza u sklopu strategije za suzbijanje konzumacije duhana financijskim pritiskom.

S druge pak strane, u drugom entitetu Republici Srpskoj, pušenje je dozvoljeno na većini mjesta premda se povremeno raspravlja o izmjeni zakonodavstva.

Albanija je povećala trošarine na duhanske proizvode u siječnju 2023. U pokušaju da dodatno poboljša zdravstvenu zaštitu od duhanskih proizvoda, albansko povjerenstvo za europska pitanja je ljetos predložilo izmjene postojećeg zakona protiv pušenja. Svrha je postrožiti kazne za one koji prodaju ili nude duhanske proizvode mlađima od 18 godina te zabraniti prodaju elektroničkih cigareta, nargila i sličnih proizvoda.

Konzumacija duhana u Europskoj uniji se smanjila u proteklih nekoliko desetljeća, no brzina tog pada se razlikuje od zemlje do zemlje.

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra o stavovima Europljana spram duhanskih proizvoda, gotovo četvrtina stanovništva Europske unije (24 posto) puši, što predstavlja pad od jednog postotnog boda u odnosu na istraživanje iz 2020., no omjeri se značajno razlikuju u pojedinim zemljama.

Pri vrhu su Bugarska s 37 posto, Grčka s 36 i Hrvatska s 35 posto dok su na dnu Švedska s osam i Nizozemska s 11 posto.

Unatoč sve većem uspjehu elektroničkih cigareta, koji osobito koriste mladi u dobi između 15 i 39 godina, cigarete u kutijama i dalje su najpopularnije. Prosječna konzumacija je ostala ista kao i 2020., odnosno 14 cigareta na dan.

“S obzirom na ekstenzivno reklamiranje električnih cigareta kao zdravije alternative konvencionalnom pušenju, postale su popularne među ljudima koji pokušavaju prestati”, rekao je Josef Hamoud s njemačkog sveučilišnog medicinskog centra Goettingen, vodeći autor studije o dvojnom korištenju elektroničkih i konvencionalnih cigareta.

“I dalje postoji mnogo toga što ne znamo o dugoročnim zdravstvenim učincima elektroničkih cigareta”, objasnio je.

Neke su zemlje odlučile u potpunosti zabraniti ili elektroničke cigarete, cigarete one za jednokratnu uporabu ili one s okusima namijenjenima djeci.

Početkom studenoga nizozemski je sud potvrdio vladinu zabranu okusa za elektroničke cigarete bez duhana na temelju toga što potiču mlade na pušenje. Sud u Haagu presudio je protiv duhanskog giganta British American Tobaccoa. Zakon o zabrani okusa je na snazi od 1. siječnja 2024.

S obzirom na masovne smrti koje uzrokuju duhanski proizvodi mnogi medicinski istraživači su zatražili da elektroničke cigarete ostanu dozvoljene kao alat za prestanak pušenja, no da se istovremeno čini sve moguće kako bi se spriječilo da mladi počnu pušiti.