“Rušimo granice / Überwinden wir Grenzen / Breaking down Borders” naziv je trojeziöne Zbirke suvremenog pjesništva iz stare hrvatske dijaspore čije izdavanje potpisuje glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, a supotpisnik je Herbert Kuhner.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Predstavljena je u četvrtak navečer u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata u Beču.
Brojnu publiku uvodno je pozdravila glavna tajnica Hrvatskog centra Gabriela Novak-Karall istaknuvši značaj međusobnog povezivanja i zajedništva za gradišćanske Hrvate, bez obzira u kojoj državi žive. Nazočne je pozdravio i hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić. Skupu je bio nazočan i opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji Silvio Kus.
“Naslov -Rušimo granice – vrlo je aktualan. Nažalost živimo u nekom čudnom svijetu razdvajanja i ponovnog povlačenja granica. No, za Hrvate nema granica, svi oni pripadaju jednom te istom hrvatskom korpusu”, rekao je veleposlanik Glunčić. Napomenuo je kako je novoizašla Zbirka ne samo “rođenje” nove Antologije koja pokazuje značaj manjinskog pjesništva u očuvanju materinskog jezika nego i važan doprinos gradišćanskih Hrvata europskom i svjetskom suvremenom pjesništvu.
Predsjednik austrijskog PEN-a Helmut A. Niederle je rekao kako je zadaća PEN-a koji sljedeće godine proslavlja 100-obljetnicu svog postojanja i u čijoj je suradnji nastala i promovirana Zbirka pjesama, “da vodi otvorene literarne dijaloge” što upravo i čini.. Oštro je kritizirao Austrijance da “umjesto da koriste bogatstvo literature manjih narodnih grupa u Austriji, uglavnom ih ignoriraju”. Napomenuo je kako su manjinci izloženi “jakom pritisku asimilacije” u austrijsku sredinu.
“Stoga neka ova antologija nađe trajnu domovinu i završi u mnogo knjižnica”,rekao je Niederle poručivši: “Mi ne trebamo mramorne spomenike nego literaturu”.
Izdavač Zbirke Peter ytan dobio je sa svih strana pregršt pohvala za ova dugoročan i zahtjevan projekt, kojim je zajedno sa svojim timom ušao ne samo u suvremenu hrvatsku književnu povijest, nego i u austrijsku, mađarsku, slovačku, češku i talijansku, kao i u onu u nekim prekomorskim zemljama. Jer se radi o gradišćansko-hrvatskim pjesnicima ne samo iz Gradišća i Beča, dakle iz Austrije nego i o onima u Mađarskoj, Slovačkoj, Južnoj Moravskoj (Češka) i južnotalijanskoj regiji Molise, ali i kod iseljenika na američkom kontinentu.
“Ovaj trojezični Zbornik suvremenog gradišćanskohrvatskog pjesništva otvara puno širi vidokrug, kako prostorno tako i stilistički, te tako pridonosi širijem kulturno-političkom pojmu cjelokupne narodne grupe i novom kulturnom razumijevanju-ne samo geografski nego i u duhovnom smislu – i za one čitatelje koji više ne znaju, ili uopće nisu ni znali hrvatski jezik”, istakao je Tyran govoreći o ovom književnom projektu na kojem je radio gotovo 40 godina, a koji proširuje i dojam o ovoj bogatoj i zanimljioj paleti govora, dijalekata i jezika gradišćanskih Hrvata. Napomenuo je kako izbor pjesnika i pjesama u Zbirci nije kompletan, te se stoga “najavljuju novi poleti, nade i hrabrenje” ostalih za nastavak ovog projekta. Vezano uz trojezičnost Zbirke Tyran je rekao:
“Da bi književnost malih skupina naroda postala poznata i širila se na što većem prostoru, mora se prevoditi”. Dodao je kako je zato Zbirka
hrvatskih pjesnika koji su svi iz istog jezičnog gnijezda i prevedena i tiskana na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku. Pjesme na njemačkom jeziku sjajno je čitala Kornelija Mikula, a na engleskom izuzetno duhoviti suizdavač Zbirke Herbert Kuhner. U Tyranovoj Zbirci koja daje uvid u suvremeno gradišćanskohrvatsko pjesništvo objavljene su pjesme mlađih i starijih pjesnika, kao i onih koji više nisu među nama: Augustina Blazovića, Gabriele Blažete, Matilde Bölcs, Jurice Čenara, Katarine Drakšić-Halaj, Herberta Gassnera, Ewalda Hölda,Pavla Horvata, Šandora Horvata, Timea Horvata, Marije Fülop Huljev, Antona Leopolda, Angeline Menne, Agostine Piccoli, Viliama Pokornyja, Giovannija Romagnolija, Lajoša Škrapića, Ane Šoretić, Romane Schweiger-Domnanović, Petra Tažkyja, Petra Tyrana, Mile Vašaka i Dorotee Zeichmann.
I što na kraju reći za ovaj svake hvale vrijedan projekt gradišćanskih Hrvata nego da i dalje trebaju nastaviti snagom književne, u ovom slučaju pjesničke riječi očuvati svoj hrvatski materinski jezik i identitet, kao što im to dojmljivo polazi za rukom već pet stoljeća.
Glazbeni okvir svečanosti dali su sjajnim glazbenim muziciranjem Tome Janković (vokal, bas)i pijanista Martin Wagner, koje je publika nagradila dugotrajnim pljeskom i povicima „bravo“.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
