Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ruski predsjednik Vladimir Putin izrazili su želju dati novi zamah zapostavljenim odnosima Hrvatske i Rusije “na temelju jednakopravnosti i međusobnog poštovanja” i na sastanku u Sočiju razgovarali o konkretnim mjerama za unapređenje suradnje.
“Hrvatska je važan partner Rusije u Europi i na Balkanu. Tijekom 25 godina od uspostave službenih međudržavnih odnosa oni su dobili raznovrsni i uzajamno koristan karakter”, rekao je Putin u Sočiju nakon sastanka s Grabar-Kitarović koja boravi u posjetu Rusiji.
Hrvatska, kao odgovorna članica EU-a i NATO-a, ali i zemlja koja uvažava međunarodni značaj Rusije, želi bilateralnim odnosima dati novi zamah nakon znatnog razdoblja posustajanja, istaknula je hrvatska predsjednica.
“Danas je izražena obostrana želja za suradnju na temeljima jednakopravosti i međusobnog uvažavanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.
Potpisan niz sporazuma
Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, a posebice na području gospodarstva.
Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine narasla je za 64 posto.
“Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.
Poptisani memorandum o sudjelovanju na trećim tržištima također će doprinijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od sutrašnjeg gospodarskog foruma u Moskvi.
Po njegovim riječima, u razgovoru je velika pozornost posvećena području energetike. Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata i prošle godine kupila je 350.000 tona nafte, a Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom.
“Računamo da će postignuti rezultati doprinositi daljnjem razvoju rusko-hrvatske suradnje na svim područjima”, istaknuo je ruski predsjednik.
Hrvatska predsjednica je rekla da je širina tema razgovora potvrđena i potpisivanjem novih sporazuma o suradnji.
U nazočnosti dvoje predsjednika potpisan je niz sporazuma. Riječ je o protokolu o suradnji MUP-a RH i MUP-a RF, Provedbenom protokolu o readmisiji, Programu suradnje između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Generalnog tužiteljstva Ruske Federacije, Programu suradnje na području kulture za razdoblje 2018.-2019., Nacrtu plana konzultacija između MVEP-a RH i MVP-a RF i Nacrtu memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država.
Agrokor i manja otvorena pitanja
Kad je riječ o Agrokoru, u koji su ruske banke, Sberbank i VTB, uložile veliki novac i očekuju povrat duga, Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da “Sberbank zajedno s VTB sudjeluje u programu financijskog ozdravljenja Agrokora.”
Na kraju je Putin zahvalio predsjednici na sadržajnim razgovorima, a ona ga je pozvala u Hrvatskoj u nadi da bi se taj posjet mogao ostvariti iduće godine.
Grabar-Kitarović je kazala da su u razgovoru raspravili manja otvorena pitanja u odnosima koja su tehničke prirode i koja su na putu uspješnog rješavanja.
U tom kontekstu zahvalila je Putinu na konstruktivnom doprinosu u rješenju problema onečišćenja u Slavonskom Brodu iz rafinerije u Bosanskom Brodu, koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.
Predsjednica je ruskome kolegi predstavila Inicijativu triju mora istaknuvši da ona “nije usmjerena protiv Rusije niti Njemačke niti bilo koje države u srednjoj Europi” niti je riječ o “američkom trojanskom konju”. Ta inicijativa je otvorena za suradnju s drugim državama na različitim projektima, rekla je.
Na temu globalnih sigurnosnih izazova, “Rusija predstavlja nezaobilaznog partnera u njihovu rješavanju te u razgovorima o globalnoj sigurnosti”, rekla je.
Kada je riječ u ukrajinskoj krizi, koju Putin nije spominjao u svojoj izjavi, predsjednica je rekla da se Hrvatska zalaže za cjelovitu provedbu sporazuma iz Minska.
Novinarima nije data mogućnost postavljanja pitanja nakon izjava dvoje predsjednika.
