Njemačka je u “superizbornoj” godini koja bi mogla uzdrmati vladu i promijeniti zemlju. Pet državnih izbora i još tri lokalna izbora zakazani su za ožujak i rujan. Prvi su u Baden-Württembergu i Bavarskoj u nedjelju. Pred nama je izborna drama u četiri čina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
Prvi čin odvija se prvenstveno u Baden-Württembergu i Porajnju-Falačkoj, gdje se ove nedjelje, 8. ožujka i 22. ožujka biraju novi državni parlamenti.
Vladajuće koalicijske stranke u Berlinu, Kršćanski demokrati (CDU) kancelara Friedricha Merza i Socijalni demokrati (SPD), dugo su očekivale podjelu bodova.
Sve veća neizvijesnost
Računale su na pobjedu CDU-a u Baden-Württembergu i ponovno imenovanje državnog premijera nakon 15 godina. I da će SPD ostati na vlasti u Porajnju-Falačkoj sa svojim premijerom.
Međutim, posljednjih tjedana ta je sigurnost nestala.
CDU, koji od 2023. stabilno vodi u anketama u Baden-Württembergu, sada je u najboljem slučaju samo dva postotna boda ispred vladajućih Zelenih. U anketi ZDF-a su izjednačeni.
SPD je pao ispod 10 posto. Stranka prijeti da će proći još gore nego 2021., kada je s 11 posto ostvarila svoj najgori rezultat u povijesti.
Ako kandidat CDU-a za premijera, Manuel Hagel, izgubi od bivšeg čelnika Zelenih, Cema Özdemira, to će biti prava katastrofa za Merzovu stranku, prenosi dpa.
Zatim CDU mora pobijediti u Porajnju-Falačkoj ako želi nadoknaditi poraz. Tamo će se koalicijski partneri u saveznoj vladi potom nemilosrdno boriti jedni protiv drugih u posljednja dva tjedna prije izbora.
Drugi čin
Ishod ovih državnih izbora utjecat će na drugi čin – kako će CDU i SPD pokrenuti velike društvene reforme. Što su lošiji rezultati jedne ili druge stranke, to je veća potreba za razgraničenjem unutar koalicije.
Između dva izborna mjeseca, ožujka i rujna, koalicija planira pokrenuti svoje velike reforme. Prijedlozi za reformu zdravstva i zdravstvenog osiguranja očekuju se krajem ožujka. Mirovinska komisija trebala bi završiti svoj rad do sredine godine.
“Vremenski okvir je postavljen, dogovoreno je”, rekao je prošli tjedan kancelar Merz. Merz očekuje da će zakoni biti spremni u drugoj polovici godine.
Međutim, nakon izbora u ožujku ponovno bi se mogla pojaviti čak i kadrovska pitanja, iako Merz to odlučno odbacuje.
U svibnju će se šef zastupničke skupine CDU-a Jens Spahn ponovno kandidirati za dužnost, a neki ga kritiziraju da ne drži zastupničku skupinu pod dovoljnom kontrolom.
Treći čin bit će posebno napeti izbori u rujnu u istočnim saveznim zemljama (državama) Mecklenburg-Zapadna Pomorju i Saska-Anhalt. Prvo pitanje je hoće li desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put doći na vlast?
Problemi na desnici
U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, s 35 do 37 posto u anketama, AfD je još uvijek prilično daleko od toga. U Saskoj-Anhaltu dobiva 39 do 40 posto.
Problem za desnicu je što nitko, ili gotovo nitko, ne želi s njima koalirati i zato im je potrebna apsolutna većina, prenosi dpa.
Formiranje vlade u dvije savezne države vjerojatno će biti teško. Prema anketama, takozvane stranke centra, CDU i SPD, daleko su od većine.
Ova situacija dovodi do četvrtog čina u kojem bi se CDU mogao naći pred iskušenjem o kojem nitko u stranci trenutno ne želi govoriti.
Na kongresu CDU-a 2018. isključene su koalicije i slični oblici suradnje s AfD-om, ali i s ljevicom (Die Linke). Međutim, bez glasova jedne od ove dvije stranke, formiranje vlade sa stabilnom većinom moglo bi biti nemoguće.
Odbijanje koalicije sa AfD-om
Merzovo odbijanje koalicije s AfD-om zvučalo je na stranačkom kongresu prošli tjedan nešto oštrije nego njegovo odbijanje suradnje s ljevicom. No, u načelu, kancelar i dalje kategorički isključuje oboje.
Ako AfD imenuje premijera u jednoj od dvije istočne savezne države, posljedice za zemlju bit će dalekosežne. Desničari tada ulaze u konferenciju državnih premijera.
Konferencija je tijelo koje okuplja premijere svih 16 saveznih država i igra ključnu ulogu u njemačkom federalnom sustavu, jer olakšava koordinaciju između država i savezne vlade.
Konferencija redovito sudjeluje u konzultacijama u uredu kancelara.
Kao dio vlade, AfD-u se daje pristup “zaštićenim i osjetljivim podacima i informacijama”, rekao je Holger Münch, šef savezne agencije za kriminalističke istrage.
“Moramo razmisliti o tome koliko ćemo otvoreno tada rukovati informacijama”, rekao je Münch za Tagesspiegel, prenosi dpa.
Fenix-magazin/SIM/dpa
