Svaki 3,5 brak u Hrvatskoj se rastavlja. U periodu od 1970. do 2012. godine u Hrvatskoj bilo 210 000 rastavljenih brakova, što znači da je rastavom bilo pogođeno čak 420 000 osoba. Uz njih, rastavom je bilo pogođeno čak 180 500 djece. Kriza bračnog para destabilizira obitelj i može, kroz rastave i razvode, prouzročiti ozbiljne posljedice po odrasle, djecu i društvo, slabeći pojedinca i društvene veze. Te podatke iznio je prof. dr. Pero Aračić, profesor u miru i doskorašnji dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Đakovu – Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na Danima biskupa Ivana Antunovića koje je Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice nedavno organiziralo u Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo“.
Govoreći na temu „Djeca iz rastavljenih brakova i obitelji: njihova opterećenja i njihovi brakovi i obitelji“ prof. Aračić ukazao i na štetnost tih procesa na zdravlje samih rastavljenih supružnika, ističući da je po statistici osim različitih psihički, duševnih i tjelesnih bolesti uočljiva i ranija smrtnost takvih supružnika. Zanimljivo je istraživanje prof. Aračića koje je proveo kroz 34 razgovora s rastavljenima, koje će objaviti i u posebnoj knjizi Razgovori s rastavljenima koji očituju duboku i dugu patnju rastavljenih.
Zatim je prikazao utjecaj rastave na zdravlje djece i njihove međuljudske odnose istaknuvši da je proces rastave roditelja za djecu dug i bolan proces jer se „rastava ne događa u pravilu naprasito odjednom. I stoga se može reći da ni za jedan uzrast djece taj proces nije bezazlen i da ih pogađa traumatično, duboko i dugotrajno. Od osjećaja najčešće se spominju ljutnja, žalost, strah, osamljenost, osjećaj grešnosti, bijes i odbacivanje okoline“, naglasio je predavač. Utjecaj rastave na sam koncept braka također je ogroman, rekao je prof. Aračić.
„Procesom rastave ugrožena je i pomalo nestaje ljubav, nestaje sigurnost i time se u njihovoj nutrini ruši bračno obiteljski sustav. Odnos muškarca i žene u instituciji braka i obitelji više nije jasan. Ako nešto znaju o svojoj kršćanskoj vjeri, onda nastaju bremenita pitanja o vjernosti Bogu, koji traži nerazrješivu ženidbu i stabilnu obitelj“, istaknuo je predavač. Jesu li djeca pogođena rastavom roditelja sklonija rastavama kasnije u vlastitom braku?“ zapitao se prof Aračić i rekao da je odgovor nažalost potvrdan premda „nije moguće izričito tvrditi tu povezanost i u kojem je obimu, ali se čini da postoji veliki rizik da se lakše pribjegava rastavi kod onih koji dolaze iz konteksta rastavljenih roditelja“.
Cijelovito izvješće sa predavanja prof. Aračića može se pročitati u novom 18. broju mjesečnika Hrvatske novine iz Subotice. Hrvatske novine su dostupne i na web stranici: www.hnl.org.rs Na istim web stranicama mogu se svakodnevno pratiti aktualne vijesti o djelovanju Hrvata u Subotici, Vojvodini i Srbiji te najvažnije vijesti iz Hrvatske koje zanimaju tamošnj Hrvate.
http://hnl.org.rs/
