U zimskim mjesecima, kada temperature padaju, teško je zamisliti da bi itko trebao ostati u hladnom domu samo zato što ne može podmiriti račune za energiju.
Ipak, mnoge obitelji i pojedinci u Njemačkoj svake se godine suočavaju upravo s tim problemom. Prema podacima Saveznog statističkog ureda (Destatis), oko 4,2 milijuna kućanstava u 2024. našlo se u situaciji kašnjenja s plaćanjem računa za energiju. Posebno zabrinjava kada su pogođeni primatelji socijalnih naknada, koji zbog dugova prema energetskim dobavljačima riskiraju isključenje plina. No, sudska praksa pokazuje da u određenim slučajevima takve osobe ipak mogu računati na pomoć državnih institucija, odnosno nadležnih job-centara.
U pojedinim iznimnim situacijama job-centar može odobriti financijsku potporu kako bi se izbjegla plinska blokada, najčešće u obliku beskamatnog zajma. Takva mogućnost nije automatska, ali sudovi su u više navrata presudili u korist socijalno ugroženih građana. Jedan od poznatijih slučajeva odnosio se na odluku Zemaljskog socijalnog suda Berlin-Brandenburg, o kojoj je nedavno pisao portal gegen-hartz.de. Radilo se o obitelji koja je primala Bürgergeld (novi oblik osnovnog socijalnog osiguranja u Njemačkoj) i imala maloljetnu djecu. Njihovi dugovi prema plinskom dobavljaču GASAG iznosili su čak 12.888,90 eura.
Sud je zaključio da job-centar mora intervenirati te obitelji odobriti zajam u visini duga, kojim bi se računi izravno podmirili. Pravna osnova takve odluke nalazi se u paragrafu 22, stavak 9, rečenica 1, Drugog socijalnog zakonika (SGB II). Pri donošenju odluke sud je morao razmotriti moguće posljedice plinske blokade, uključujući financijske, socijalne i zdravstvene aspekte. Ključno je bilo to što bi isključenje plina, osobito u hladnim mjesecima, predstavljalo ozbiljnu prijetnju sigurnosti i dobrobiti obitelji, te bi u praksi moglo biti izjednačeno s gubitkom stambenog prostora. Prema ustavnom načelu, država mora osigurati minimalne životne uvjete koji omogućuju dostojanstven život, a adekvatno grijanje u zimskim mjesecima dio je tih uvjeta.
Jedan od presudnih faktora u ovom slučaju bila je činjenica da u kućanstvu žive maloljetna djeca. Sud je naglasio da se djeca ne smiju kažnjavati zbog eventualnih pogrešaka ili propusta svojih roditelja. Dok se odraslima u iznimnim situacijama teoretski može privremeno ponuditi i smještaj u negrijanom prostoru ili kriznom centru, to nikako ne smije biti opcija kada su u pitanju djeca. Međutim, sud je također napomenuo da pomoć job-centra nije bezuvjetna. Ako se ustanovi da su dugovi nastali zbog namjernog neplaćanja, unatoč postignutim dogovorima s dobavljačima i dostupnim oblicima pomoći, tada se pravo na zajam može dovesti u pitanje. U takvim slučajevima procjenjuje se postoji li spremnost korisnika socijalne pomoći da sam pridonese rješenju problema.
Sličan slučaj zabilježen je i 2013. godine u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, kada je Zemaljski socijalni sud NRW odlučio da job-centar Münster mora korisniku socijalnih naknada odobriti zajam za podmirenje kombiniranih dugova za struju i plin u iznosu od gotovo 3.000 eura.
Važno je napomenuti da se korisnici Bürgergelda ne moraju dovesti do sudskog postupka kako bi potražili pomoć. Ako se na vrijeme primijete poteškoće s plaćanjem računa, moguće je podnijeti zahtjev job-centru za podmirenje energetskih dugova u obliku zajma. Za takav zahtjev potrebno je priložiti određenu dokumentaciju, kao što navodi Hanse-Jobcenter Rostock. Među ključnim dokumentima su: pisana odluka dobavljača energije o mogućnosti obročne otplate, izvod iz banke koji prikazuje iznos duga, godišnji računi i detaljni obračuni, te dokazi o tome kada su dugovi nastali – prije ili za vrijeme primanja socijalnih naknada.
Ta dokumentacija omogućuje job-centru procjenu situacije i odluku o tome ispunjava li korisnik uvjete za odobravanje zajma. Cjelovit popis potrebnih dokumenata dostupan je na službenim stranicama Savezne agencije za rad.
Fenix-magazin/DP/MMD
