Sud Europske unije presudio je u utorak da je zakon o naplati cestarine u Njemačkoj, po kojem bi cestarinu plaćali samo stranci protivan pravu Europske unije.
Sud EU-a je objavio presudu na tužbu Austrije te ustvrdio da je “infrastrukturna pristojba” u Njemačkoj diskriminirajuća jer u praksi financijski opterećuje samo vlasnike i vozače čija su vozila registrirana u drugim državama članicama.
Presude Suda EU-a su obvezujuće i država za koju se utvrdi da krši pravo Unije mora postupiti u skladu s presudom u najkraćem roku.
Njemačka je 2015. donijela pravni okvir za uvođenje pristojbe za korištenje saveznih cesta, uključujući i autoceste za osobne automobile pod nazivom “infrastukturna pristojba”. Ta se pristojba još nije počela naplaćivati.
Svaki vlasnik vozila registriranog u Njemačkoj mora platiti pristojbu u obliku godišnje vinjete koja iznosi najviše 130 eura. Kada je riječ o vozilima registriranima u inozemstvu, vlasnik ili vozač vozila plaća pristojbu samo ako se koristi autocestama. Desetodnevna vinjeta košta od 2,5 do 25 eura, dvomjesečna od 7 do 50 i godišnja 130 eura.
Istodobno, Njemačka je predvidjela da se, od početka prikupljanja infrastrukturne pristojbe, vlasnicima vozila registriranih u Njemačkoj priznaje oslobođenje od poreza na motorna vozila u iznosu najmanje jednakom pristojbi koju su morali platiti.
Austrija je smatrala da je ta pristojba protivna pravu Unije te zatražila od Europske komisije mišljenje o tome. Komisija se očitovala u propisanom roku i Austrija se odlučila na tužbu protiv Njemačke pred Sudom EU-a u Luxembourgu.
Vrlo je rijetko da države članice podnose tužbu zbog povrede obveze protiv drugih država članica. Ova austrijska tužba sedma od ukupno osam takvih tužbi u povijesti Suda. Postupak po osmoj tužbi koju je podnijela Slovenija protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražnog sporazuma je u tijeku.
Sud je u presudi utvrdio da infrastrukturna pristojba, zajedno s oslobođenjem od poreza na motorna vozila u korist vlasnika vozila registriranih u Njemačkoj, čini neizravnu diskriminaciju na temelju državljanstva i povređuje načela slobodnog kretanja robe i slobodnog pružanja usluga.
Kada je riječ o zabrani diskriminacije na temelju državljanstva, Sud je utvrdio da oslobođenje od poreza na motorna vozila u korist vlasnika vozila registriranih u Njemačkoj dovodi do toga da im se u cijelosti nadoknađuje plaćena infrastrukturna pristojba, tako da financijski teret spomenute pristojbe u stvarnosti snose samo vlasnici i vozači vozila registriranih u drugim državama članicama.
Sud smatra da je prelazak na sustav financiranja utemeljen na načelima „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća” odnosi isključivo na vlasnike i vozače vozila registriranih u drugim državama članicama, dok se načelo financiranja porezom nastavlja primjenjivati na vlasnike vozila registriranih u Njemačkoj.
Fenix-magazin/SIM/Hina
