Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović prozvala je na HRT-ovom sučeljavanju Zorana Milanovića da je spalio hrvatsku vanjsku politiku koju ona ponovno gradi, dok je Milanović rekao svojoj protukandidatkinji da ne poznaje osnove fiskalne politike i porezne ekonomije.
Bivši premijer, koji sad želi biti predsjednik, rekao je za poreze i parafiskalne namete da su to nezgodna pitanja za koja nisu nadležni i za koja dugo moraš gledati da se dopadneš, u čemu je predsjednica aktualna zvijezda.
Za svoju Vladu rekao je da je smanjivala porez na plaću ljudi koji su nešto malo bolje plaćeni. Pozdravio je potez aktualne Vlade koja je smanjila porez na dobit u trgovačkim društvima s prometom do tri milijuna, a njegova je Vlada vratila poreze na dividendu i dohodak. Milanović smatra da porezi u Hrvatskoj nisu previsoki, a hrvatski problem su parafiskalni nameti.
Predsjednica koja se natječe za drugi mandat spočitnula je Milanoviću da je njegova Vlada PDV podigla s 23 na 25 posto što je bio veliki udarac na građane sveukupno, a smatra da je ključ svega rasterećenje plaća, odnosno manje opterećenje poslodavca i veće plaće za radnike.
Za namjeru da Hrvatska otkupi Inu, Grabar Kitarović je rekla da je ona podržala tu ideju kad je premijer Plenković kao predsjednik Vlade rekao da treba otkupiti Inu, ali se u međuvremenu pokazalo da strateški partner s kojim se razgovaralo nije bio dovoljno ozbiljan. Dodala je da i dalje podržava da Hrvatska ponovno stekne sva vlasnička prava nad Inom.
Milanović je kazao da takva najava Andreja Plenkovića bila ničim izazvana, a onda se tri i pol godine ništa nije dogodilo, ocijenivši da je to u u rangu najave Kitarović da će se preseliti u Visoku. Za sebe je rekao da je znao biti svakakav ali da takva obećanja nikad nije davao. „To su obećanja u rangu plaće od 8000 eura za svakoga tko radi u informatici”, kazao je.
Grabar-Kitarović poručila mu je da ne banalizira situaciju s preseljenjem u Visoku, jer je Državno povjerenstvo odlučilo da ta lokacija ne zadovoljava uvjete. Ustvrdila je da je Milanović kao premijer većinu vremena provodio izvan prostorija Vlade pa je i njoj mogao ponuditi Banske dvore kao sjedište ureda predsjednice.
Za egzodus mladih Milanović je rekao da u Hrvatskoj imamo moralne paničare i da će se mladi ljudi vraćati, a kaže da ih je najviše otišlo nakon 2016. zbog čega ne može optužiti Grabar-Kitaroić i Plenkovića ali može reći da nisu fer.
Predsjednica je, pak, kazala da je egzodus počeo u vrijeme Milanovićeve Vlade zbog ovršnog zakona, odnosno predstečajnih nagodbi kad se toliko ljudi našlo na cesti i dužničkom ropstvu, a nastavio se nakon 2013. kada su se otvorila vrata Europe.
Milanović joj je odgovorio da je za taj zakon 2012. godine glasao HDZ, zato što su im prihvaćena četiri amandmana. To je zajednički zakon, s kojima su četiri najveća dobavljača Agrokora spašena. Protukandidatkinju je zamolio da se ne sramoti.
Grabar-Kitarović prozvala je pak Milanovića da su u vrijeme njegove Vlade predstečajne nagodbe pogodovale poduzećima kojima su na čelu bili njegovi prijatelji i da su mase radnika ostajale na cesti, što je trebalo platiti malo i srednje poduzetništvo.
Grabar-Kitarović je vezano za monetizaciju autocesta rekla Milanoviću da se proračun ne puni isključivo porezima već i ekonomskom djelatnošću i izvozom na što joj je Milanović odgovorio da se proračun puni porezima i da pokazuje nepoznavanje fiskalne politike i porezne ekonomije.
Kolinda Grabar-Kitarović spočitnula je Milanoviću da je nas je uspio posvađati sa svim susjedima. „Žilet-žica na granici sa Slovenijom, s Mađarskom. Posvađali ste se s Vučićem. Tamo gdje ja gradim, vi rušite”, rekla je.
Milanović je odgovorio kako bi – da nisu izbjeglice prebacili na zapad – ti ljudi ostali u Hrvatskoj, jer se to tražilo od Hrvatske.
Fenix-magazin/SIM/Hina
