U subotičkoj Katedrali bazilici u četvrtak predvečer održana je misa zadušnica za preminulog biskupa Subotičke biskupije mons. Slavka Večerina nakon čega je njegovo tijelo u pratnji dvadesetak nadbiskupa i biskupa, te stotinjak svećenika, položeno u kriptu crkve.
Biskup Večerin preminuo je 26.kolovoza od posljedica moždanog udara koji je doživio mjesec dana ranije, nakon čega je njegovo zdravstveno stanje bilo ozbiljno narušeno. Na sprovodu su bili brojni nadbiskupi i biskupi iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Crne Gore.
U ime svih članova Hrvatske biskupske konferencije i njezina predsjednika nadbiskupa Želimira Puljića na sprovodu je sudjelovao đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Uz izjavi medijima nakon mise nadbiskup Hranić je rekao kako je biskup Večerin bio dobar suradnik i da je redovito informirao članove Hrvatske biskupske konferencije o položaju katolika u Vojvodini i Srbiji, te naglašavao kako su vjernici mađarske nacionalnosti u nešto boljem položaju od Hrvata zbog pomoći Mađarske.
„Vjerujem i mislim da raste svijest među hrvatskim biskupima da bi trebali udružiti snage i na snažniji, očitiji način pokazati našu solidarnost i blizinu s crkvom i vjernicima hrvatske pripadnosti na području Srbije“, rekao je među ostalim nadbiskup Hranić.
Žal zbog iznenadne smrti biskupa Večerina iskazao je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.
„Napustio nas je crkveni poglavar – jedini u hijerarhiji Katoličke crkve u Srbiji koji je mjesni Hrvat. Za svojega kratkoga mandata izgradio je srdačne i plodonosne odnose s institucijama hrvatske zajednice, stvarajući tako pretpostavke za zajedničko djelovanje za dobro hrvatskog puka“, naveo je u pisanoj izjavi čelnik DSHV-a.
Dodao je kako još „odzvanjaju njegove riječi o potrebi stvaranja uvjeta za poboljšanje društvenog položaja Hrvata u Vojvodini, zajednice zakinute za brojne sastavnice ravnopravnosti“.
Slavko Večerin rođen je u Subotici 1957., a za svećenika je zaređen je 1983. nakon čega je obnašao različite dužnosti u Subotici, Somboru, Baču i mjestu Bajmok pokraj Subotice.
Za biskupa Subotičke biskupije, crkvenog područja s najvećim brojem katolika u Srbiji, zaređen je u studenom 2020.
Prema popisu iz 2011. oko 357.000 građana Srbije katoličke je vjeroispovijesti.
Fenix-magazin/SIM/Hina