Zaposleni u Njemačkoj prošle su godine nešto rjeđe odlazili na bolovanje, no ukupna razina izostanaka i dalje je znatno viša nego prije pandemije bolesti COVID-19.
Pokazuju to prve analize koje je u Berlinu predstavio BKK Dachverband, krovna organizacija podružničkih zdravstvenih osiguranja (Betriebskrankenkassen – BKK).
Prema objavljenim podacima, tijekom godine je u prosjeku 5,83 posto zaposlenih bilo na bolovanju. U 2024. godini stopa bolovanja iznosila je 5,9 posto. Iako je zabilježen blagi pad, iz Saveza upozoravaju da je prerano govoriti o preokretu trenda, s obzirom na to da je razina i dalje osjetno viša nego u razdoblju prije pandemije.
Elektronička potvrda povećala transparentnost
Kao jedan od ključnih razloga za relativno visoku stopu bolovanja Savez navodi uvođenje elektroničke potvrde o nesposobnosti za rad 2022. godine. Od tada se bolovanja evidentiraju u potpunosti, bez mogućnosti da ostanu neprijavljena.
Članica Uprave Saveza, Anne-Kathrin Klemm, istaknula je kako statistički rast ne znači nužno i više bolesti, već veću transparentnost sustava. „‘Žuti listić’, koji je ranije znao ostati u ladici ili uopće ne biti prijavljen, sada se pojavljuje u statistici“, poručila je Klemm, dodavši da novi sustav omogućuje preciznije praćenje stvarnog stanja.
„KLIKNUO“ ZA BOLOVANJE I OSTAO BEZ POSLA: Nova sudska presuda u Njemačkoj šokirala zaposlenike!
Politička rasprava o bolovanjima
Visoka stopa bolovanja početkom godine izazvala je i političke prijepore. Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) javno je izrazio zabrinutost zbog učestalih izostanaka s posla, dok je ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) dovela u pitanje mogućnost otvaranja bolovanja putem telefona. Uslijedila je žustra politička rasprava o mogućim zloupotrebama sustava.
Međutim, Klemm odbacuje teze o masovnim zloupotrebama. Prema njezinim riječima, na liječničkim potvrdama nije naznačeno jesu li izdane nakon telefonskog savjetovanja ili osobnog pregleda, pa se ne može tvrditi da je telefonsko bolovanje uzrok visokog izostanka. „Tko želi smanjiti stopu bolovanja, mora se pozabaviti stvarnim uzrocima – a ne paušalno optuživati radnike“, poručila je.
Kao strukturne razloge navela je, među ostalim, činjenicu da Njemačka ima najstariju radnu populaciju u Europskoj uniji, što prirodno utječe na učestalost zdravstvenih poteškoća. Savez zastupa oko 9,6 milijuna osiguranika.
NEMA VIŠE 6 TJEDANA: Evo koliko bi se bolovanje u Njemačkoj uskoro moglo plaćati
Najčešći uzroci i alarmantan rast psihičkih bolesti
Prema podacima BKK-a, najveći udio u ukupnoj stopi bolovanja i dalje imaju bolesti mišićno-koštanog sustava, s udjelom od 1,20 posto, a slijede bolesti dišnog sustava s 1,17 posto.
Posebno zabrinjava kontinuirani rast psihičkih oboljenja. Njihov udio u ukupnoj stopi bolovanja porastao je s 0,62 posto u 2016. godini na aktualnih 0,96 posto. Iz Saveza upozoravaju da ovaj trend zahtijeva dodatnu pozornost zdravstvene i radne politike, jer dugotrajna bolovanja uzrokovana psihičkim tegobama predstavljaju sve veći izazov za tržište rada i zdravstveni sustav.
Fenix-magazin/MD
