Njemačkim školama nedostaje nastavnog osoblja. Prema anketi, taj nedostatak kadra je i najveći izazov za školske uprave.
-Najveći problem njemačkih škola s gledišta ravnatelja je nedostatak nastavnog osoblja.
To je rezultat reprezentativnog istraživanja agencije Forsa koje je napravljeno za Zakladu Robert Bosch, a koje je objavljeno u srijedu u Stuttgartu, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
S obzirom na rezultate ankete, prosvjetni sindikat GEW proglasio je “tamnocrvenu uzbunu” i pozvao na brzu i održivu pomoć školama.
Manjak učitelja postaje sve ozbiljniji problem, rekla je savezna ministrica obrazovanja Bettina Stark-Watzinger novinama medijske grupe Bayern.
Prema Njemačkom školskom barometru, za koji je prvi put od 2019. anketirana samo uprava škole umjesto učitelja, dvije trećine (67 posto) ispitanih najvećim izazovom u školi smatra nedostatak osoblja. S 80 posto se stoga osobito često spominje u školama u socijalno teškoj situaciji.
Obrazovni sindikat GEW i Udruga za obrazovanje i osposobljavanje (VBE) također zvone na uzbunu.
-Očiti nedostatak učitelja i kvalificiranih radnika Ahilova je peta školskog sustava.
To ne samo da usporava gotovo svaki projekt reforme školske politike, već sada ugrožava i obrazovne napore u Njemačkoj u cjelini, rekla je članica uprave GEW-a Anja Bensinger-Stolze.
-Upravama škola i fakultetima konačno opet trebaju okvirni uvjeti kako bi mogli profesionalno obavljati svoj posao. Važno je izaći iz začaranog kruga opterećenosti nedostatkom nastavnika. Međutim, to će uspjeti samo ako su političari spremni uložiti više resursa u cjelokupni sustav, kazala je Anja Bensinger-Stolze.
Kratkoročno bi olakšanje moglo donijeti brže priznavanje inozemnih učiteljskih diploma i kvalifikacija osoba koje mijenjaju zanimanje. Osim toga, Konferencija ministara obrazovanja (KMK) i savezne zemlje B-W moraju odmah razviti strategiju kontinuiranog usavršavanja i zapošljavanja dovoljnog broja nastavnika.
-Za nas u školi nedostatak nastavnika nije samo broj, to je stvarna prijetnja obrazovnoj kvaliteti onoga što nudimo, rekao je nacionalni predsjednik VBE-a Gerhard Brand. “Pogotovo ako se još više razmišlja o skraćivanju učiteljskog staža, a nastavnička se kvalifikacija stječe već s diplomom prvostupnika. Ovo je greška, upozorio je Brand.
Školski barometar također pokazuje da više od tri četvrtine (78 posto) ravnatelja škola smatra da nekim učenicima ne mogu ponuditi odgovarajuću podršku koja im je potrebna u učenju. Prema istraživanju, prosječno 35 posto učenika trenutačno ima značajne nedostatke u učenju, a u školama u socijalno teškoj situaciji ta je brojka gotovo dvostruko veća i procjenjuje se na 65 posto, prenosi dpa.
Daleko iza nedostatka nastavničkog kadra, ispitane uprave škola kao probleme navode sporost digitalizacije i lošu tehničku opremljenost (22 posto), a zatim preveliku birokraciju (21 posto) i vlastito veliko opterećenje (20 posto).
Unatoč potpori od dvije milijarde eura iz federalno-državnog paketa „nadoknađivanje koraka nakon korone“, velika većina uprava škola (70 posto) hitno treba daljnje financiranje, objasnio je Wolf.
Cilj potpore posebno socijalno ugroženoj djeci i mladima je promašen jer su sve škole dobile sredstva po tzv. principu pojilice na ograničeno vrijeme. Međutim, ono što je potrebno je dugoročna potpora školama po mjeri, kazao je Wolf dodajući kako imigracija školske djece predstavlja velike izazove za škole.
Prema procjenama anketiranih školskih uprava, od ožujka 2022. primile su u prosjeku sedmero djece i mladih iz Ukrajine.
U prosjeku ih je bilo pet iz drugih zemalja. Prema školskom barometru, otprilike polovica škola trenutačno nema više kapaciteta za prijem većeg broja učenika. Osobito je 45 posto škola u socijalno ugroženim područjima izjavilo kako već rade preko granice svojih kapaciteta.
Fenix-magazin/SIM/dpa
