Rak slijepog crijeva dugo je smatran gotovo zaboravljenom bolešću – toliko rijedak da su ga liječnici tijekom čitave karijere viđali tek jednom ili dvaput, i to gotovo isključivo kod starijih pacijenata. No sada se pojavljuje novi, uznemirujući trend: dijagnosticira se sve više slučajeva, a sve češće pogađa osobe u 30-ima, 40-ima, pa čak i još mlađe, piše Bild.
Slijepo crijevo, mali vrećasti nastavak na debelom crijevu, poznato je prvenstveno po upalama – no i tu se može, često potpuno neprimjetno, razviti rak.
Jedna nova studija pokazala je da se broj slučajeva raka slijepog crijeva drastično povećao kod osoba rođenih nakon 1970-ih.
Rijetka, ali rastuća prijetnja
Rak slijepog crijeva izuzetno je rijedak – godišnje pogađa samo nekolicinu ljudi na milijun stanovnika. Ipak, prema znanstvenicima, broj slučajeva u porastu je, osobito među odraslima mlađima od 50 godina. Zapravo, učestalost se kod mlađih generacija udvostručila, utrostručila ili čak učetverostručila u usporedbi sa starijima.
Teško ga je prepoznati – simptomi su često blagi
Rak slijepog crijeva posebno je teško dijagnosticirati, jer uglavnom ne uzrokuje jasne simptome. Blage bolovi u trbuhu, nadutost ili promjene u stolici često djeluju bezopasno, zbog čega se bolest često otkriva tek slučajno, prilikom operacije slijepog crijeva – kada je za rano liječenje već prekasno.
Zbog njegove rijetkosti, ne postoje rutinski pregledi ili preventivni programi, a ni slikovne dijagnostičke metode ne daju jasne pokazatelje bolesti.
Više karcinoma kod mladih – zabrinjavajući globalni trend
Porast slučajeva raka slijepog crijeva kod mlađih dio je šireg trenda: rastu i stope raka debelog crijeva i želuca među mlađim odraslima. Znanstvenici pretpostavljaju da je riječ o kombinaciji genetskih faktora, načina života, utjecaja okoliša i promjena u crijevnoj mikrobioti. Posebno se sumnja da bi učestalo korištenje antibiotika moglo narušiti bakterijsku ravnotežu u crijevima i povećati rizik – no to još nije definitivno potvrđeno.
Što stručnjaci preporučuju?
Iako nema jamstva za potpunu zaštitu, stručnjaci savjetuju:
- uravnoteženu prehranu
- puno kretanja i fizičke aktivnosti
- održavanje zdrave tjelesne težine
- izbjegavanje pušenja i pretjerane konzumacije alkohola
Ovi koraci pomažu općem zdravlju, čak i ako ne pružaju potpunu zaštitu.
Znanstvenici i dalje intenzivno istražuju zašto sve više mladih obolijeva i pokušavaju razviti nove metode za rano otkrivanje i liječenje ove zagonetne bolesti.
Fenix-magazin/IK
