Globalna kriza ponovno ometa oporavak njemačkog gospodarstva: rat u Iranu doveo je do naglog porasta cijena energije, što je potaknulo vodeće ekonomske institute da barem prepolove svoje prognoze rasta za 2026. godinu, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Umjesto rasta bruto domaćeg proizvoda od 1,3 posto, kako se očekivalo u rujnu, pet najutjecajnijih instituta sada zajedno predviđa samo 0,6 posto.
Njemačka je 2025. godine jedva izbjegla treću godinu zaredom recesije, a ove se godine nadala značajnijem rastu jer se vlada zadužila kako bi osigurala ogromna ulaganja u infrastrukturu, obranu i klimatsku tranziciju.
Međutim, američki i izraelski napad na Iran već je imao posljedice tolikog opsega da su umanjile optimizam Berlina da će ulaganja ove godine potaknuti značajniji gospodarski preokret.
„Šok cijena energije snažno pritiska gospodarstvo“, rekao je ekonomist Ifoa Timo Wollmershäuser. „Istodobno, ekspanzivna fiskalna politika podržava domaće gospodarstvo i sprječava dublji pad.“
Münchenski Ifo, Njemački institut za ekonomska istraživanja, Kielski institut za svjetsko gospodarstvo, Leibnizov institut za ekonomska istraživanja i Halleov institut za ekonomska istraživanja objavljuju zajedničke ekonomske prognoze dva puta godišnje.
Osim što su svoje procjene rasta za ovu godinu smanjili za više od polovice, instituti su sada pesimističniji u pogledu gospodarstva u 2027. Umjesto rasta od 1,4 posto, sada očekuju pola postotnog boda manje.
Jedna od očekivanih posljedica rata i rasta cijena nafte i plina je ubrzanje inflacije na 2,8 posto ove godine i 2,9 posto sljedeće godine.
“Iako se očekuje postupno smirivanje cijena energije, one će dugo vremena ostati znatno više nego što su bile prije rata u Iranu”, rekao je Ifo u izjavi koja prati njegovu proljetnu prognozu. “To znači da će gospodarstvo teret troškova prenijeti na potrošače.”
Drugim riječima, više cijene goriva uzrokovat će više cijene proizvoda u cijeloj maloprodaji.
Posljedice rata također će usporiti oporavak tržišta rada, s mlakim proljetnim zapošljavanjem u ožujku i brojem nezaposlenih iznad važnog praga od tri milijuna. Konkretno, instituti predviđaju porast stope nezaposlenosti sa 6,3 posto krajem prošle godine na 6,4 posto do kraja 2026.
Bez kraja novog bliskoistočnog rata na vidiku, očekuje se da će vlada ovog tjedna revidirati i svoju službenu ekonomsku prognozu za ovu i sljedeću godinu.
Slabiji rast od očekivanog značit će slabije porezne prihode, što znači da će se pritisak na proračun temeljen na prognozi koja je povoljnija od nove stvarnosti povećati.
Fenix-magazin/SČ/dpa
