Osim toga, obiteljska anamneza i način života također mogu biti čimbenici rizika, navodi američka Nacionalna zaklada za borbu protiv raka dojke.
Jedna je od opasnih zabluda da mamografski pregled treba izbjegavati jer uzrokuje rak. Suvremeni uređaji imaju minimalne doze zračenja, stoga je ovaj rendgenski pregled apsolutno preporučen svake dvije godine u određenim ženinim godinama.
Zabluda je i da muškarci ne mogu oboljeti od raka dojke, no u odnosu na broj žena u ogromnoj su manjini. Muškarci koji obolijevaju od raka dojke obično imaju ginekomastiju, hormonski promijenjene grudi koje izgledaju kao ženske. Međutim, kod dijela oboljelih muškaraca uopće se ne mogu utvrditi razlozi.
Prevencija i samopregled
Prije svega, ženama se savjetuje da poduzmu sve kako ne bi bile pretile, jer debljina poremeti homeostazu, odnosno ravnotežu hormona u tijelu, dolazi do opće upale, koja pogađa najosjetljivije stanice i tkiva.
Preporuka je – čitav život treba paziti što se i koliko jede, biti stalno fizički aktivna, a šetnja je minimum.
Samopregled se najprije obavlja stojeći, a zatim ležeći, a ono što je bitno – nikad se ne pregledava noktima, nego vrhovima prstiju. Najčešće se koriste tri prsta – kažiprst, srednji i prstenjak, palpacija je kružnim pokretima od periferije prema bradavici. Tada je potreban stisak kako bi se vidjelo ima li iscjetka.
Iscjedak – krvav ili zelenkasto-bijeli
Krv je obično opasnija, iako ne znači odmah da je posrijedi nešto zloćudno, no odmah treba posjetiti liječnika. Ako je iscjedak zelenkasto-bijeli, obično se radi o nekoj bakterijskoj infekciji koja se lako liječi.
Kada žena zna da joj je jedna dojka problematičnija, samopregled treba početi s onom neproblematičnom. Tako će pod prstima upoznati normalno tkivo, a sve što je drugačije, treba izazvati sumnju.
Važno je da se dojku pregleda i u ležećem položaju jer je tako veća mogućnost da se napipaju dublje kvržice. Također, prilikom pregleda ne smije se zaboraviti pazušni pregled – podignuti ruku i zatim istim laganim pokretima pregledati pazušne jame. Ovaj samopregled treba provoditi barem jednom mjesečno.
Osim samopregleda, važno je obratiti pažnju i na crvenilo ili bilo kakvu promjenu na koži, kao i na uvučene bradavice koje su svojevrstan rizik.
U sklopu samopregleda žene bi trebale pred ogledalo pogledati jesu li im dojke asimetrične, je li bradavica uvučena, a druga izvučena i sl. Svaku promjenu u odnosu na ono što je bilo uobičajeno – treba prijaviti liječniku.
Kada ići na ultrazvuk, a kada na mamografiju
Iako je samopregled važan, on nije dovoljan, posebno za žene koje imaju veće dojke, pa bi trebale ići na ultrazvuk ili mamografiju, ovisno o dobi. Preporuka je da žene u dobi od 50 do 69 godina idu na mamografiju svake dvije godine.
Naravno, ako žena ima pozitivnu obiteljsku anamnezu, trebala bi otići na mamografiju i ranije, u 40-im godinama. Jednogodišnji ultrazvučni pregled preporuča se mladim ženama, kod njih se tkivo ne bi dobro vidjelo na mamografu zbog gustoće dojki. Ultrazvučni je pregled moguć u 20-im godinama, a gotovo nužan od 30. godine života.
Ako postoji kakva nedoumica tijekom ultrazvuka kod mladih žena, indicirana je i magnetska rezonanca, jer se na mamografiji kod njih ne vide tzv. patološke mikrokalcifikacije zbog gustog žljezdanong tkiva.
Kod starijih žena na mamografiji se mogu vidjeti bijele točkice kalcifikata, a ako su grupirane na specifičan način, “znači da tu nešto postoji”. Ako se promjene otkriju na vrijeme, najčešće su inkapsulirane i nisu probile bazalnu membranu, što znači da nisu uspjele stvoriti problem za ostatak tijela.
To znači da nemaju sposobnost širenja hematogenim i limfogenim putem, ali ako bismo ih pustili da rastu, probile bi bazalnu membranu i metastazirale šireći se krvlju i limfom. Dakle, sreća je u nesreći kada se detektiraju promjene na vrijeme jer su tada sasvim izlječive.
Hormonski status
Neke su žene prvu mjesečnicu dobile vrlo rano, s devet ili deset godina ili su pak kasno ušle u menopauzu. Ni jedan ni drugi slučaj nije dobar i potencijalno nosi rizik.
Naime, što je duža izloženost estrogenima, potencijalno je veći faktor rizika za obolijevanje od raka dojke.
Idealno je vrijeme za prvu menstruaciju od 12. do 13. godine, a ona bi trebala polako prestajati od 50. do najviše 55. godine. Kada uđu u menopauzu, žene ne bi trebale koristiti nadomjesnu terapiju na vlastitu ruku kako bi imale sve funkcije poput mladih žena jer to nosi rizik.
Kada se žena udeblja i uđe u menopauzu, jajnici fiziološki više ne rade, ali masno je tkivo hormonski aktivno, ono proizvodi estrogene, što za ženu te dobi apsolutno nije dobro.
Sve više mlađih žena s dijagnozom
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) broj žena oboljelih od raka dojke iz godine u godinu sve je veći. Prije nešto više od 20 godina oboljevale su isključivo žene od 55. do 60. godine, dok se danas prosjek kreće prema mlađoj populaciji.
Opći je savjet ženama i da budu oprezne s oralnom kontracepcijom i da je uvijek koriste isključivo u konzultaciji sa stručnjakom.
Poznato je da alkohol, pretilost, tjelesna neaktivnost, pušenje i duhanski dim negativno utječu na sve vrste raka, a kao faktor rizika za rak dojke navodi se i socioekonomski status.
Žena koja je prisiljena na aktivnost od jutra do sutra i koja je stalno u nekom ritmu definitivno se zdravo ne hrani, dovoljno se ne odmara i najčešće ima povišenu razinu kortizola i neadekvatne hormone koji se luče uz stres, a to nikako nije dobro za zdravlje.
Dobar san iznimno je važan za endokrini status, odnosno dobar rad hormona. Žene pod stresom često loše spavaju što posredno utječe i na pojavu raka.
Fenix-maazin/MD/Hina
