Iako je Njemačka bogata zemlja, mnogi ljudi su siromašni. Ali kada se zapravo netko smatra siromašnim?
Donosimo minimalne iznose koje trebate imati kako ne biste bili klasificirani kao siromašni, koje je objavio portal t-online pozivajući se na podatke Saveznog zavoda za statistiku.
Tko se u Njemačkoj smatra siromašnim?
U bogatim društvima kao što je Njemačka, siromaštvo se obično procjenjuje relativno. To znači da ovisi o tome kakav je vaš prihod u usporedbi s ostatkom zemlje. U Njemačkoj se stoga smatra da su ljudi u opasnosti od siromaštva ako imaju manje od 60 posto srednjeg neto prihoda kućanstva mjesečno.
Taj prag je takozvani prag rizika od siromaštva.
U toj situaciji 2019. godine bilo je 16 posto stanovništva, više od 13 milijuna ljudi. Taj udio je također poznat kao stopa rizika od siromaštva. Ako imate manje od 40 posto srednjeg prihoda, službeno ste siromašni prema definiciji Europske unije. To je onda granica siromaštva.
Za razliku od relativnog siromaštva, postoji i definicija apsolutnog siromaštva. To znači da imate tako malo novca da je i sam vaš opstanak u neposrednoj opasnosti. Prema podacim Svjetske banke, ako imate manje od 1,90 dolara dnevno za trošenje, smatrate se apsolutno siromašnim.
Koliki je prihod na liniji siromaštva?
Koliko je visok mjesečni neto prihod za rizik od linije siromaštva razlikuje se od tipa kućanstva. Savezni zavod za statistiku razlikuje samačka kućanstva, kućanstva od dvoje sa i bez djece i samohrane roditelje.
Najaktualniji podaci odnose se na 2019. godinu.
Ako imate manje od navedenih iznosa mjesečno za potrošiti, na „papiru“ se smatrate siromašnim:
Samci: 1.074 eura
Samohrani roditelji, jedno dijete do 14 godina: 1.396 eura
Par bez djece: 1.611 eura
Samohrani roditelji, dvoje djece do 14 godina: 1.718 eura
Par, dvoje djece do 14 godina: 2.255 eura
Par, dvoje djece od 14 i više godina: 2.685 eura
Par, dvoje djece do 14 godina i jedno dijete starije od 14 godina: 3.007 eura
Gdje je rizik od granice siromaštva za umirovljenike?
I za umirovljenike rizik od granice siromaštva temelji se na prosječnom dohotku stanovništva u cjelini i na tome žive li sami ili s partnerom. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, rizik od siromaštva starijih od 65 godina nedavno je najviše porastao – za 4,7 postotnih bodova od 2015. do 2019. Stopa rizika od siromaštva od 15,7 posto u 2019. gotovo je ista kao i ona od ukupnog broja stanovnika od 15,9 posto.
Međutim, prema istraživaču Christophu Butterwegge, znatno više starijih ljudi živi na ili ispod granice siromaštva nego što postoci sugeriraju na prvi pogled. Jer među populacijom su i umirovljenici i ljudi koji bi od svojih ulaganja mogli jako dobro živjeti. Ako se gledaju samo umirovljenici , trenutno je svaka peti pogođen- posebice žene.
Svatko tko „sklizne“ ispod granice siromaštva ostaje sve dulje siromašan. To proizlazi iz izvješća o podacima za 2021. koje su objavili Savezni zavod za statistiku, Berlinski znanstveni centar za društvena istraživanja i Savezni institut za istraživanje stanovništva u suradnji s Socio-ekonomskim panelom (SOEP).
Posebno visok rizik od siromaštva imaju samohrani roditelji (41 posto), osobe sa završenom osnovnom školom i bez stručne spreme (35 posto) te osobe s migracijskim podrijetlom (29 posto).
Fenix-magazin/IM
