Europski parlament u utorak je odobrio dodatno pooštravanje europskog azilnog zakonodavstva, čime je otvoren put bržim deportacijama tražitelja azila. Zastupnici su u velikoj mjeri podržali inicijativu država članica EU-a. Posebno je njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) inzistirao na strožem pristupu.
U središtu prijedloga nalaze se, kako se navodi u nacrtu zakona, „zakonski i organizacijski preduvjeti za postizanje učinkovitih deportacija“.
Nova uredba dio je Zajedničkog europskog sustava azila (GEAS). Ona, među ostalim, predviđa uspostavu prihvatnih centara na vanjskim granicama Europske unije za određene skupine izbjeglica, gdje bi se odlučivalo o njihovim zahtjevima za azil.
Jedna od ključnih mjera je uvođenje popisa takozvanih sigurnih trećih zemalja u koje se mogu vraćati odbijeni tražitelji azila. Na tom se popisu nalaze i države poput Egipta i Tunisa, čija se situacija u pogledu ljudskih prava često smatra problematičnom. Ubuduće će države članice moći odbiti zahtjev za azil ako je osoba mogla pronaći zaštitu u jednoj od tih zemalja koje se smatraju sigurnima.
Također se planira uspostava jedinstvenih pravila EU-a za povratak migranata. Migrantima koji ne napuste zemlju dobrovoljno i ne surađuju s vlastima mogu prijetiti kazne pritvora. Nova pravila dopuštaju i uspostavu „centara za povratak“ izvan teritorija Europske unije, poput onih koje je Italija već otvorila u Albaniji. Ovaj pristup često se naziva i „modelom Ruande“.
Humanitarne organizacije oštro su kritizirale planirane mjere, upozoravajući na moguće kršenje ljudskih prava i potkopavanje prava na azil zajamčenog Ženevskom konvencijom o izbjeglicama iz 1951. godine, koja zabranjuje vraćanje tražitelja azila u zemlje u kojima im prijeti opasnost. „Ovi novi tekstovi predstavljaju još jedan korak prema dehumanizaciji migracijske politike Europske unije“, izjavila je francuska zastupnica Zelenih Mélissa Camara, dodajući kako bi odredbe o sigurnim zemljama podrijetla mogle dovesti stotine tisuća ljudi u ozbiljnu opasnost.
Promjene bi države članice trebale u potpunosti provesti do lipnja 2026. godine. Od dolaska više od milijun ljudi, ponajprije iz Sirije, 2015. godine politička rasprava o migracijama u EU-u znatno se zaoštrila, što je ojačalo desne i nacionalističke stranke te potaknulo vlade na sve restriktivnije migracijske politike.
Njemačka također mora potvrditi pravila GEAS-a u Bundestagu i Bundesratu, što bi trebalo biti dovršeno najkasnije do ožujka. Nakon dugotrajnih pregovora, početkom godine o tome su se usuglasile stranke Unije i SPD.
Fenix-magazin/MD/
