Koordinacija udruga Domovinskoga rata Hrvatskoga vijeća obrane u Bosni i Hercegovini pozvala je na hitnu zaštitu Hrvata u općini Bugojno u središnjoj Bosni, koji su uznemireni zbog okupljanja osoba u vojnim odorama s oznakama radikalnih pokreta ovoga vikenda.
Nedaleko Bugojna su se okupile desetine osoba, odjevenih u vojne odore s arapskim obilježjim, što podsjeća na paravojne jedinice.
To je izazvalo strah kod hrvatskog stanovništva u Središnjoj Bosni koje je tijekom rata bilo izloženo progonu na području na kojemu su djelovale mudžahedinske postrojbe.
Fotografije objavljene na društvenim mrežama prikazuju muškarce s dugim bradama, s replikama oružja. Na nekoliko fotografija je postrojeno njih više od 50, uz kretanje kroz šumu koje podsjeća na vojne akcije.
Navodno se radilo o sportskim aktivnostima više airsoft klubova.
Koordinacija udruga Domovinskoga rata Hrvatskoga vijeća obrane u Bosni i Hercegovini upozorava kako ovakvi incidenti nisu samo alarmantni, već predstavljaju i ozbiljan napad na temeljne vrijednosti mira i sigurnosti.
Pozvane su nadležne institucije, uključujući Srednjobosansku policiju, Tužiteljstvo, SIPA-u, te međunarodne organizacije kao što su Europska unija, NATO i američko veleposlanstvo, da poduzmu hitne mjere i osiguraju javni mir u regiji.
Koordinacija također ističe kako će pratiti i dokumentirati sve aktivnosti povezne s tim radikalnim skupinama, te zahtijeva da se poduzmu konkretne sankcije.
„Hrvati u Središnjoj Bosni i Bugojnu nisu i neće biti prepušteni sami sebi. Očekujemo odlučan rad nadležnih tijela i spremni smo aktivno sudjelovati kako bismo osigurali da Bugojno i cijela Središnja Bosna ostanu sigurna područja za život Hrvata“, stoji u priopćenju.
Koordinacija također ističe da je neprihvatljivo korištenje vojnih odora i obilježja koja podsjećaju na ratne i terorističke strukture. Takva okupljanja ponovno otvaraju teške rane iz prošlosti, podsjećajući na stradalničku sudbinu Hrvata Bugojna tijekom Domovinskog rata.
Tijekom bošnjačko-hrvatskog rata prognano je skoro 15.000 Hrvata, a nakon rata ih se vratilo svega nekoliko tisuća.
Prema popisu iz 2013. prijavljeno je je preko 5.500 Hrvata, a podaci Katoličke Crkve navode da je stvaran broj Hrvata katolika koji stalno žive u Bugojnu između 2.000 i 3.000.
U ratu je ubijeno više od 300 hrvatskih civila i vojnika, a još uvijek se traga za tijelima 15 ubijenih najviših hrvatskih vojnih i civilnih predstavnika.
Njih ukupno 22 je bošnjačka Armija BiH najprije zarobila, a zatim pogubila.
Do sada su otkrivena tijela sedmorice z ‘Bugojanske skupine’.
Fenix-magazin/SČ/Hina
