Što bi se dogodilo da je Njemačka napadnuta? Svaki deseti stanovnik Nijemac vjerojatno bi bio spreman za vojnu službu, pišu njemački mediji.
Prema istraživanju, u slučaju vojnog napada na Njemačku, svaki deseti Nijemac bio bi spreman braniti svoju zemlju s oružjem u rukama.
U tom bi se slučaju, međutim, samo pet posto Nijemaca dobrovoljno prijavilo u vojnu službu, pokazuju rezultati reprezentativnog istraživanja instituta za istraživanje javnog mnijenja YouGov koje je provedeno u ime Njemačke tiskovne agencije (dpa).
Još šest posto odraslih očekuje kako će u slučaju rata biti pozvani i po potrebi obučeni za nacionalnu obranu.
Napuštanje zemlje u slučaju rata
Prema istraživanju, svaki treći (33 posto) pokušao bi nastaviti voditi svoj uobičajeni život koliko god je to moguće.
Gotovo svaki četvrti Nijemac (24 posto) napustio bi zemlju što je prije moguće u slučaju rata, navode njemački mediji.
Pitanje koje su anketari postavili pred 2.000 odraslih ispitanika glasilo je: “Pretpostavimo kako postoje znakovi vojnog napada na Njemačku usporedivi s ruskim napadom na Ukrajinu koji je započeo u veljači 2022. Što biste vi osobno učinili u takvoj situaciji?”
Nema velikih razlika između Istoka i Zapada
Jedan od deset ispitanika (11 posto) izjavio je kako bi volontirao, te pružio pomoć na drugi način, ali ne bi služio vojsku.
Četiri posto sudionika predložilo je druge pravce djelovanja. Kako navode njemački mediji, 18 posto građana ili nije imalo mišljenje o pitanju ili nije dalo nikakvu informaciju iz nekog drugih razloga.
Nešto više mladih nego starijih odlučilo se za opciju napuštanja vlastite zemlje u slučaju rata.
Prema istraživanju, spremnost pomoći, makar i ne s oružjem u ruci, izraženija je kod starijih od 60 godina, kojima borbeni angažman ionako nije opcija, dijelom i zbog zdravlja, nego kod mlađih ispitanika.
Anketari nisu pronašli značajne razlike između Nijemaca koji žive na istoku ili onih koji žive na zapadu zemlje.
Većina ne zna koristiti vatreno oružje
Prema istraživanju, ljudi koji znaju koristiti vatreno oružje nešto su manje od prosjeka skloni napustiti Njemačku u slučaju rata.
Spremnost za dragovoljno služenje vojnog roka također je niska među njima, ali ipak više nego dvostruko veća nego kod onih koji ne znaju pucati.
Prema istraživanju, jedan od pet njemačkih građana zna koristiti vatreno oružje: na pitanje jesu li naučili koristiti oružje, na primjer u profesionalnom kontekstu, u lovu, kao strijelac ili tijekom vojne službe , 23 posto ispitanika odgovorilo je s “Da”, a 74 posto s “Ne”.
Tri posto ispitanih nije dalo nikakav odgovor na ovo pitanje.
Nijemci su podijeljeni oko toga hoće li se obvezno služenje vojnog roka, koje je prekinuto 2011. godine, ponovno aktivirati u sljedećih deset godina.
Uostalom, više ljudi je uvjereno kako će se to dogoditi. Čak 42 posto ispitanih pretpostavlja kako će vojni rok ponovno postati obvezan, dok u to ne vjeruje 37 posto Nijemaca. O tome se nije izjasnilo 21 posto ispitanih.
Zabrinutost zbog rata raste
Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) nedavno je obustavu vojnog roka od strane crno-žute njemačke vlade 2011. opisao kao pogrešku, ali je istovremeno naglasio kako se to ne može vratiti “tek tako u tren oka” .
Izvješće o sigurnosti 2023. koje je u utorak objavio Institut za istraživanje javnog mnijenja Allensbach zajedno s Centrom za strategiju i više vodstvo pokazuje kako je strah njemačkog stanovništva od vojnog sukoba značajno porastao od veljače 2022. godine.
Prema tome, rat u Ukrajini je glavna briga za 85 posto ljudi u ovoj zemlji.
Kako javljaju njemački mediji, 63 posto stanovništva sada strahuje kako bi Njemačka mogla biti uvučena u vojne sukobe.
U istraživanju koje je provedeno godinu dana ranije, tu zabrinutost izrazilo je znatno manje ljudi – 37 posto.
Fenix-magazin/SČ/dpa
