Prvu utakmicu na Svjetskom nogoemtnom prvenstvu u Rusiji hrvatska izabrana vrsta će danas odigrati u Kaliningradu, nama najbližem ruskom gradu. Udaljenost od Zagreba do glavnog grada istoimene ruske regije je 1400 kilometara.
Svjetsko prvenstvo u nogometu je najvažniji događaj u ovom gradu u poslijeratnom razdoblju. Radi njega je napravljen prelijepi stadion koji prima 35 000 gledatelja, napravljeni su novi mostovi i putevi, i kapitalno je obnovljen aerodrom Hrabrovo.
Po mnogo čemu Kalinjingrad je jedinstveno mjesto na Starom kontinentu. On je glavni grad ruske enklave na površini Europske unije, čisti i pravi ratni plijen. Ovdje možete vidjeti najviše pješčane dine u Europi, ali i borove šume i plaže na obali Baltičkog mora koje se pružaju kilometrima i svake godine privlače nekoliko milijuna turista.
Nalazi se između Baltičkog mora, Poljske i Litve, a od ruske granice je udaljen 320 kilometara.
Ova regija nekad je bila dio Pruske. Grad su osnovali Teutonski vitezovi 1255. Grad je nazvan Konigsberg (“Kraljeva gora” na njemačkom) u čast češkog kralja Otakara II., koji je došao pomoći Redu u njegovu osvajanju.
Do 1945. je pripadao Njemačkoj, ali je nakon II. svjetskog rata pripojen SSSR-u. Godinu dana kasnije dobio je ime Kalinjingrad po Staljinovom suradniku Mihailu Kalininu.
Upravo prožimanje dvaju kultura, ruske i njemačke, ovom gradu daje posebno obilježje.
U njemu se do II. svjetskog rata nalazio veliki Pruski kraljevski dvorac koji je uništen u vihoru rata. Na njegovom mjestu podignuta je zgrada od 22 kata, popularna Sovjetska kuća, proglašena najružnijom zgradom na Ruskom području. Kako se ispod tla nalazi mnogo tunela, zgrada je polako počela tonuti, ali svejedno još stoji na mjestu, iako nije naseljena.
Na teritoriji cijele Kaliningradske regije živi približno milijun ljudi, a oko polovica je u samom gradu Kaljingradu koji je najveća pomorska baza Rusije na Baltičkome moru. Luka se zimi ne zaleđuje, pa ima veliko prometno i trgovačko značenje. Zbog toga je bio glavna luka Sovjetskog saveza za vrijeme Hladnog rata, kada je ovdje bilo smješteno oko 300.000 vojnika. Danas je u gradu “samo” 25.000 vojnika.
Kaliningrad je grad jantara, čak 90 % posto svjetske proizvodnje jantara dolazi iz ovog grada. Ujedno je i značajno industrijsko središte. Uz razvijenu metalnu industriju (tvornice lokomotiva, željezničkih vagona, građevinskih strojeva i lučkih uređaja) te brodogradnju, znatna je drvna, tekstilna, kemijska i prehrambena (riblje i mesne konzerve), a u novije vrijeme i automobilska industrija.
Najvažnija znamenitost i svojevrsni zaštitni znak Kaliningrada je katedrala sagrađena krajem 13. i početkom 14. stoljeća. U njoj su najveće orgulje u Rusiji. Kompleks katedrale ima dvije koncertne dvorane, kao i grob i muzej poznatog njemačkog filozofa Immanuela Kanta, koji je studirao, a zatim dugo predavao na Kenigzberškom sveučilištu.
Jedna od lokalnih atrakcija je “šuma koja pleše” na Kurskoj prevlaci. U narodu se spominje naziv i “pijana šuma”. Stabla u toj šumi su neobično savijena I ne postoji jedinstveno mišljenje o uzroku te pojave.
Isto toliko zagonetno mjesto je i “pijesak koji pjeva” blizu naselja Mečnikovo. Pijesak počinje “pjevati” kada puše jak vjetar ili kada neko korača po njemu. Kažu da to “pjevanje” podsjeća na zvuke flaute ili orgulja.
U Kaliningradu se nalazi Muzej srednjovjekovnih mučenja, kao i jedan od najstarijih i najvećih zooloških vrtova u Rusiji. Osnovao ga je 1896. godine njemački poduzetnik German Klas.
U Kaliningardu je cijeli život proveo poznati njemački filozof Immanuel Kant, a Kaliningrad je i rodni grad dvojice sovjetskih kozmonauta Jurija Romanenka i Alekseja Leonova.
Fenix-magazin/SIM/Hina
