Dio nadolazećih koalicijskih pregovora u Njemačkoj je aktivna mirovina. Što donosi novi CDU-ov mirovinski koncept i gdje je kvaka? CDU je aktivnu mirovinu već nekoliko puta javno prezentirao.
Ova tema je dio temeljnog programa stranke, a bila je i dio izbornog programa.
Sada se pojavljuje u istraživačkom dokumentu koji su u subotu objavili CDU, CSU i SPD, a koji bi trebao poslužiti kao osnova za nadolazeće koalicijske pregovore. Riječ je o aktivnoj mirovini.
Ideja koja stoji iza toga: svakome tko dosegne zakonsku dob za umirovljenje i nastavi dobrovoljno raditi trebalo bi omogućiti zaradu do 2.000 eura mjesečno (24 000 eura godišnje) bez poreza.
Porezna olakšica bi se stoga otprilike udvostručila.
CDU želi stvoriti poticaje kako bi se više ljudi duže zadržalo u radnom vijeku, a da to nije obvezno.
Cilj je rasteretiti mirovinsko osiguranje i uz veći gospodarski rast osigurati stabilnu razinu mirovina.
Aktivna mirovina ima dvostruki učinak: oni koji kasnije odu u mirovinu ne samo da kasnije dobivaju naknade, nego i dulje uplaćuju u zakonsko mirovinsko osiguranje. To znači da je na raspolaganju više sredstava za financiranje potreba sve većeg broja umirovljenika.
Stručnjaci na aktivnu mirovinu gledaju kritički
Stručnjaci su kritični prema uvođenju aktivne mirovine po dosad poznatim uvjetima.
Istraživačica s Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u Kölnu smatra da je moguće da “aktivna mirovina” krši važeći zakon.
“Takav propis protivan je principu platežne sposobnosti”, kaže ona.
Prema tome, pojedine skupine ne smiju biti u nepovoljnom položaju, a to bi se moglo dogoditi s aktivnom mirovinom.
Osim toga, smatra, aktivna mirovina ne bi pogodila većinu umirovljenika.
To je zato što je namijenjena ljudima koji žele nastaviti raditi dobrovoljno nakon redovite dobi za odlazak u mirovinu – što je trenutno od oko 66 godina starosti.
Međutim, u prosjeku bi većina ljudi otišla u mirovinu sa 64 godine. To znači da “gotovo polovica umirovljenika uopće nije obuhvaćena”.
Prema njezinim riječima, potrebni su poticaji kako bi se osiguralo da više ljudi ostane u radnoj snazi do normalne dobi za umirovljenje umjesto da prijevremeno odlaze.
Pozitivne posljedice za gospodarstvo
Još u studenom 2024. tvrtka za analizu Prognos-AG istraživala je, u ime „Inicijative za novu socijalnu tržišnu ekonomiju” (INSM), kakvi bi ekonomski učinci mogli nastati ako bi više umirovljenika radilo nakon redovite dobi za odlazak u mirovinu.
Izračunato je nekoliko varijanti.
Rezultati:
U najboljem scenariju moglo bi ostati zaposleno do 300.000 dodatnih umirovljenika. Time bi se stvaranje vrijednosti povećalo za do 18,2 milijarde eura, dok bi država mogla prikupiti do 5,2 milijarde eura dodatnih poreza i socijalnih doprinosa.
Uz to, veća potrošnja neizravno bi otvorila do 60.000 novih radnih mjesta.
U najpesimističnijem scenariju, koji pretpostavlja da radi dodatnih 50.000 umirovljenika, ekonomski bi učinak bio na donjoj granici: dodana vrijednost bi se povećala za 3,6 milijardi eura, porezi i socijalni doprinosi za 1,3 milijarde eura, a otvorilo bi se oko 20.000 dodatnih radnih mjesta.
Međutim, studija ne daje nikakve izravne izjave o aktivnoj mirovini, pišu njemački mediji.
CDU-a, već općenito analizira koji ekonomski učinci nastaju kada više starijih ljudi radi nakon redovite dobi za umirovljenje.
Fenix-magazin/SČ
