Savezna vlada u Njemačkoj nastavit će stavljati milijarde na raspolaganje saveznim zemljama u nadolazećim godinama kako bi se skrb u vrtićima mogla poboljšati. Kako bi ovo trebalo uspjeti? A što se točno mijenja? Odgovori na važna pitanja.
Savezni ured odlučio je dalje razvijati takozvani Zakon o poboljšnjanju kvalitete u vrtićima.
Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2025. godine. Bundestag ga najprije mora odobriti. Zatim će savezna vlada osigurati saveznim zemljama ukupno četiri milijarde eura u 2025. i 2026. godini za poboljšanje kvalitete skrbi u vrtićima.
Prema riječima ministrice obitelji Lisi Paus (Zeleni), to je bilo uspješno unatoč ograničenom proračunu i bio je “snažan signal za bolju kvalitetu vrtića u Njemačkoj.”
Što će se promijeniti sa Zakonom o kvaliteti vrtića?
Zakon jasno kaže da savezna vlada – kao i prije – plaća novac za vrtiće saveznim zemljama. Dvije milijarde eura svakoj od sljedeće dvije godine.
Što bi se trebalo promijeniti u budućnosti? Savezna vlada postavlja nešto strože zahtjeve za to na što savezne zemlje mogu potrošiti sredstva. Glavni cilj je zadržati osoblje u vrtićima ili zaposliti nove stručnjake.
Na primjer, novac bi se također trebao koristiti kako bi se osiguralo da djeca dobiju dovoljno vježbe i da dobiju dobru, održivu hranu u vrtićima. Za razliku od ranije, saveznim zemljama više nije dopušteno koristiti novac za smanjenje naknada za vrtiće.
Hoće li se roditelji suočiti s većim troškovima?
Ministarstvo obitelji ne pretpostavlja povećanje doprinosa za vrtić. S jedne strane, to je zato što, prema podacima ministarstva, samo šest saveznih zemalja koristi dio novca savezne vlade za smanjenje cijena dječjih vrtića – Bavarska, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Saarland, Saska-Anhalt i Tiringija.
S druge strane, zemlje bi mogle preraspodijeliti novac iz državnog proračuna.
Savezne zemlje su primarno odgovorne za vrtiće i škole
Do sada su od dvije milijarde eura koje savezna vlada plaća državama, najviše 49 posto smjele potrošiti na smanjenje cijena vrtića.
Prema podacima Ministarstva obitelji, savezne zemlje u zadnje vrijeme na to troše znatno manje novca.
Nedavno je to bilo samo oko 15 posto sredstava.
Zašto je fokus na kvalificiranim radnicima?
U budućnosti će nedostajati mnogi prosvjetni radnici. Ministrica obitelji Paus nedavno je govorila o 50.000 do 90.000 kvalificiranih radnika koji će nedostajati do 2030. godine.
Paritätische Wohlfahrtsverband pretpostavlja da će brojke biti još veće.
Prema tome, u sektoru skrbi o djeci moglo bi nedostajati i do 125.000 kvalificiranih radnika.
Zakon ne precizira kako moraju izgledati mjere u pojedinim vrtićima da bi se privuklo ili zadržalo osoblje. Nejasno je kako i može li se to uopće postići. Na primjer, radi se o bodovanju uz bolje uvjete rada, primjerice kroz veće kadrovske koeficijente.
Kvalificirane radnike također treba duže zadržati na poslu. Istovremeno bi se trebala poboljšati kvaliteta skrbi. Stoga treba motivirati vrtiće da zadrže svoje osoblje, čak i u regijama u kojima će u budućnosti biti manje djece.
Kako je prihvaćen zakon?
Sindikat obrazovanja i znanosti (GEW) može razumjeti da se novac savezne vlade više ne može koristiti za smanjenje doprinosa za vrtić. Ona kaže: Naš cilj je uvijek bio poboljšati kvalitetu skrbi.
Pritom se teret obitelji ne bi trebao i dalje povećavati. Njih bi onda trebalo ublažiti drugim mjerama GEW također zahtijeva minimalne standarde kvalitete koji bi se trebali primjenjivati posvuda u Njemačkoj.
Za razliku od koalicijskog sporazuma, Zakon o kvaliteti vrtića ne postavlja nikakve obvezujuće standarde.
Predsjednica ljevičarske skupine u Bundestagu, Heidi Reichinnek, kritizirala je planove ministrice Paus.
Ministrica bi trebala “konačno otvoreno reći što je potrebno da se stvarno promijeni nedostatak kvalificiranih radnika: novac je potreban da bi se omogućio bolji omjer kvalificiranih radnika i djece.”
Fenix-magazin/SČ
