Protestantska i Katolička crkva svake godine od države u Njemačkoj dobiju stotine milijuna eura. Razlog za ovu isplatu je star više od 200 godina, no “Semafor-koalicija” sada želi tome stati na kraj.
Manja državna potpora crkvama: Zastupnici “Semafor-koalicije” žele ukinuti državna davanja crkvama. Radi se o stotinama milijuna eura godišnje.
Prinčevi koji su izgubili teritorije kroz osvajanja francuskog cara Napoleona trebali su dobiti kompenzaciju. U tu su svrhu oduzeta brojna crkvena imanja i podijeljena knezovima, koji su zauzvrat pristali na redovito plaćanje uzdržavanja.
Te su potpore kasnije preuzele njemačke savezne zemlje, našle su se u Weimarskom ustavu i također su uključene u Temeljni zakon nakon Drugog svjetskog rata, a svaka s navedenim ciljem da ih zamijeni.
To se još nije dogodilo. Od ponovnog ujedinjenja, crkve u Istočnoj Njemačkoj također ponovno primaju uplate, prenosi Domradio.
Više od 600 milijuna eura godišnje
Uostalom, riječ je o značajnim svotama novca. Prema Domradiju, 27 katoličkih biskupija i 20 protestantskih regionalnih crkava dobilo je oko 638 milijuna eura državnih beneficija u 2023. godini. Protestantske regionalne crkve činile su 60 posto.
Pozadina za isplate je takozvani Reichsdeputationshauptvertrag iz 1803. godine.
Sada Vlada mora stvoriti pravni okvir za novi sustav isplata, no riječ imaju i savezne zemlje jer su one odgovorne za isplate. Zbog ovih nesuglasica, slični planovi o ukidanju potpora crkvama više su puta padale u vodu.
Stručnjaci uglavnom ističu da su crkve već adekvatno obeštećene.
Crkveni porez nije pogođen
U međuvremenu, crkveni porez nije pod utjecajem rasprave o državnim beneficijama. Mogućnost crkava da prikupljaju novac na ovaj način također je regulirana u Temeljnom zakonu.
Njemačka uz naknadu osigurava strukturu poreznih ureda. Ona čini znatno veći dio crkvenih financija, a u 2022. godini prikupljeno je oko 13 milijardi eura. Od toga je 6,8 milijardi eura otišlo Katoličkoj crkvi, a 6,1 milijarda eura Protestantskoj crkvi.
Državne subvencije za preuzimanje javnih zadaća od strane crkvenih djelatnika, kao što su rad vrtića, škola, bolnica i domova za starije osobe, također nisu pogođene ovom odlukom.
Fenix-magazin/SČ