Budući da su vode u kršim područjima ovisnije o količini oborina, ako i dalje ne bude kiše dostupnost pitke vode mogla bi postati problem i na jugu Hrvatske, gdje je zbog turističke sezone povećana potrošnja vode, upozorili su u utorak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
U Hrvatskoj su visoke temperature već duže vrijeme, krajem srpnja penjale su se do 39 stupnjeva Celzija, no na trenutno hidrološko stanje i vodostaje rijeka znatno utječu manje količine oborina proteklih mjeseci, kažu u DHMZ-u.
Dostupnost vode zbog toga bi mogla, osim u Istarskoj županiji, postati problem i južnije na Jadranu. Uloga krških voda osobito je značajna za vodoopskrbu stanovništva, poglavito u predjelima koji su deficitarni s vodnim resursima.
Vode u kršu, koje pripadaju jadranskom slivu, ovisnije su o oborinama, pa ako se nastavi razdoblje bez oborina vjerojatno treba očekivati probleme na tim područjima, posebice radi turističke sezone i povećane potrošnje vode, rekli su Hini u Službi za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a.
Premda su vodostaji rijeka u Hrvatskoj niži od uobičajenih za sada nisu premašili apsolutne minimume, no očekuje se da će se stagnacija vodostaja rijeka nastaviti u sljedećim danima.
„Prema izračunima meteoroloških modela, nema prognoziranih značajnijih oborina u sljedećih tjedan dana koje bi mogle popraviti trenutnu hidrološku situaciju”, poručili su iz DHMZ-a.
Istarska županija od 18. srpnja ograničila je potrošnju vode te zabranila zalijevanje javnih i privatnih zelenih površina, upotrebu tuševa na plažama, pranje vozila i javnih površina, ulica i trgova, osim površina tržnica i ribarnica. Župan Boris Miletić jučer je potvrdio da spomenute mjere ostaju na snazi još najmanje tjedan dana.
Dunav i Drava manje ovise o lokalnim oborinama
Osim rijeka jadranskog sliva, kroz Hrvatsku teku rijeke crnomorskog sliva, gdje je situacija nešto bolja. Tu pripadaju velike rijeke Dunav i Drava, koje manje ovise o lokalnim oborinama.
S obzirom da izviru izvan Hrvatske, Dunav i Drava reflektiraju hidrološku situaciju svog slivnog, a ujedno šireg geografskog područja, pojašnjava DHMZ.
Za razliku od Dunava i Drave, sliv rijeke Save značajno ovisi i o lokalnim oborinama, s obzirom da zauzima gotovo polovicu (43 posto) teritorija Hrvatske.
Za sada je na tim slivovima manja vjerojatnost pojave hidroloških ekstrema, odnosno minimuma, ocjenjuje DHMZ.
Međutim, DHMZ upozorava na utjecaj hidroelektrana na reguliranje protoka, one bi u uvjetima niskih vodostaja trebale osigurati minimalne potrebne protoke u rijekama.
Fenix-magazin/IK/Hina
