frankfurt
Frankfurtska bankarska četvrt (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (S.I. Mandić)

ŠTEDJELI TIJEKOM GODINE: Nijemci dodatno povećali svoje ušteđevine

Nijemci su u protekloj godini dodatno povećali svoje ušteđevine tako da je njihovo bogatstvo poraslo na rekordnih 7,7 bilijuna eura, priopćila je DZ banka u nedjelju.

 

“Glavni razlog povećanja novčanog imutka građana Njemačke je ponovno rekordna štednja”, rekao je ekonomist DZ Banke Michhael Stappel.

On kaže kako je stopa štednje u protekloj godini, iako je pala u odnosu na 2020., iznosila još uvijek visokih 15 posto. To znači da su građani Njemačke na svakih sto eura koji su im stajali na raspolaganju, uštedjeli 15.

U rekordnu sumu od 7,7 bilijuna eura se ubraja klasična novčana štednja, vrijednosni papiri te potraživanja od osiguranja.

Rekordni val štednje počeo je 2020. s pojavom prvih naznaka pandemije. U 2020. stopa štednja je sa 16,1 posto bila još viša.

Prošle godine trend štednje je popustio tijekom ljetnih mjeseci kada se činilo da je pandemija na zalasku.

“Potrošačko raspoloženje je međutim splasnulo na jesen s prvim naznakama novog pandemijskog vala i mjera zatvaranja”, kaže Stappel iz DZ Banke, krovne banke svih Volks i Reiffeisnen banaka u Njemačkoj.

Porast novčanog imutka objašnjava se i većom spremnošću Nijemca na ulaganje u vrijednosne papire.

“S obzirom na niske pa čak i negativne kamate na ušteđevine, više građana se prošle godine odvažilo na ulaganje u dionice”, zaključuje Stappel.

Fenix-magazin/MD/Hina

Povezano

OLUJNO NEVRIJEME POGODILO BEČ: U bečkom kvartu Döbling palo 48 litara po kvadratnom metru
STUTTGART: HKZ predstavila u Stuttgartu djelić hrvatske tradicije i mediteranskog ugođaja
Kolumbijska pjevačica Shakira / Foto: Anadolu
AMERIKANIZACIJA NOGOMETA: Stanka na poluvremenu finala SP-a trajat će 17 min, nastupaju Shakira, Madonna i Justin Bieber
ISTINITA PRIČA: Daj joj dvicu, neće uzeti tvoju stolicu
NA LETU ZA DÜSSELDORF: Zbog šerijatskog zakona – udario stjuardesu jer nije htio sjediti pored žene    
NESNOŠLJIVE VRUĆINE: Toplinski valovi mogli bi koštati Njemačku više od 20 milijardi eura godišnje