Stećci u Europskom parlamentu u Bruxellesu

HER os i izl (6) (2)Nakon Dubrovnika i Ljubuškog, međunarodna izložba ‘Stazama stećaka’ bit će od od 06. do 09. listopada postavljena u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu. Organizatori izložbe u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu su Dubrovačka-neretvanska županija i Regionalna razvojna agencija te županije DUNEA. Izložba je dio projekta HER.CUL čiji je osnovni cilj očuvanje izuzetno vrijedne i jedinstvene kulturno-povijesne baštine stećaka na području četiriju država jugoistočne Europe.HER os i izl (5) (2)

Autorica izložbe je Ivona Michl, arheologinja i kustica Dubrovačkih muzeja, a izložbene fotografije napravio je dubrovački fotograf Zorana Marinović.

Stećci su pravo blago u europskom kontekstu budući da su jedinstveni spomenici srednjovjekovne baštine. Izložba prikazuje najzanimljivije lokalitete s područja uključenih u projekt HER.CUL (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija). Među njima je i lokalitet sv. Barbara, u Dubravci u Konavlima, koji je jedan od dva hrvatska lokaliteta kandidirana za UNESCO-ovu listu kulturne baštine. Izložba je postavljena kao instalacija u prostoru, s fotografijama otisnutim na samostajaće panoe.6 - PRIMORJE (11) (2)

Autor glazbe, koja prati izložbu, je etnomuzikolog Joško Ćaleta. Kompilacija je sastavljena od šest glazbenih slika s podlogama svakodnevnih zvukova iz prirode (vjetar, voda, ljetna žega, vatra, zvona, kiša, grmljavina…) preko kojih komunicira bivanje na ovim prostorima – od pastoralnih, radosnih životnih situacija do mističnih, tužnih priprema za odlazak te napokon glasova s onog svijeta koja prostorom odzvanjaju kroz medij stećka.

Što su stećci?

HER os i izl (7) (2)Stećci su kameni nadgrobni spomenici kasnoga srednjega vijeka jugoistoka EEurope. Obično označavaju jedan, ali ponekad i više grobova. Nazivaju ih još i bilizi, mramorovi, kamci, grčka, rimska, svatovska ili divovska groblja i sl. Nalazimo ih na području današnje Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije, Crne Gore, Kosova, te središnje i južne Hrvatske. Pretpostavlja se da ih je do danas sačuvano oko 70.000 na oko 3300 lokaliteta, s tim da je moguće da je broj lokaliteta i veći, a ovi se podaci odnose na zadnje popise stećaka objavljene 80-ih godina 20. stoljeća.

Stećci se kao nadgrobni spomenici javljaju od druge polovice 12. st., no najkarakterističniji su za razdoblje 14. i 15. st. kada možemo govoriti o „klasičnoj umjetnosti stećaka“. Njihova sepulkralna upotreba prestaje krajem 15. i početkom 16. st. kao posljedica otomanskih osvajanja, s tim da se pojedini oblici i motivi nastavljaju i kasnije. Postoji više tipova stećaka, no uglavnom ih nalazimo u vidu ploče, sanduka, sljemenjaka (oblik pravokutne kuće s dvostrešnim krovom), stuba, križine i antropomorfnog oblika.

Naziv stećak potječe od glagola »stajati«, tj. »stojeći«.

 

4 - KONAVLE (42) (2) 6 - PRIMORJE (86) (2)

Pogledajte drugo

BiH: Misteriozna smrt mladića iz 2016. nije prouzročena prometnom nesrećom

Vrhovni sud Federacije BiH u utorak je pravomoćno oslobodio dvojicu muškaraca optuženih za misterioznu smrt …