Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u petak da podržava stajalište trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini koji su napali Zagreb optužujući ga da se miješa u unutarnje poslove BiH i zbivanja u njoj pogrešno prikazuje hrvatskoj i svjetskoj javnosti.
“Podržavam stanovišta što su ih iznijeli gospoda Christian Schwarz-Schilling, Carl Bildt i Paddy Ashdown” u pismu visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku i sigurnost Federici Mogherini, navodi Mesić u priopćenju.
Trojica su u pismu rekli Mogherini da se Hrvatska miješa u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine i ocijenili nedopustivim osporavanje izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.
“Ta se stanovišta odnose na atmosferu stvorenu nakon izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda”, piše Mesić koji zabrinutost trojice “smatra potpuno opravdanom”.
Napominje da je izravno dobio kopiju pisma i ocjenjuje da bi hrvatska vlada to pismo “trebala krajnje ozbiljno shvatiti”.
“Činjenica je da se hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti svjesno i pogrešno prikazuju zbivanja u BiH, da se na pogrešan način tumače zakoni susjedne države i da se, a to je ono što mene – kao bivšeg Predsjednika RH – najviše zabrinjava, briga Republike Hrvatske za Hrvate koji žive u susjednoj i nama prijateljskoj državi, svodi na brigu za interese jedne stranke – HDZ. To je kako nedopustivo, tako i štetno za Hrvate koji su konstitutivni narod u BiH.
Mesić, koji je bio predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata (2000-2010) u priopćenju podsjeća da je Komšić, probošnjački političar hrvatskih korijena, izabran u skladu s odredbama istoga zakona koji je vrijedio i kod izbora na kojima je, i to dva puta, za člana predsjedništva bio izabran Dragan Čović.
“Tada nije bilo prosvjeda. Sada je iz Zagreba podignuta diplomatska ofenziva, ne bi li se kompromitiralo i izbor g. Komšića i njega kao osobu”, piše Mesić.
Mesić ne spominje da hrvatski dužnosnici u Hrvatskoj i BiH ne osporavaju legalitet nego legitimitet izbora Komšića kojega su većinom izabrali Bošnjaci mada bi on trebao predstavljati Hrvate u predsjedništvu. Komšić sam ističe kako on predstavlja građane, a ne narod, a većinski hrvatske općine i županije u BiH su ga proglasile nepoželjnom osobom.
Mesić piše kako hrvatska vlada ozbiljno dovodi u “pitanje vjerodostojnost Republike Hrvatske kao faktora stabilnosti na jugoistoku Evrope” te “izravno šteti i percepciji Republike Hrvatske kao ozbiljne i pouzdane članice Evropske unije”, piše Mesić.
Hrvatsku mora “jasno i nedvosmisleno” podržati Komšića za člana Predsjedništva BiH i “prekinuti sve aktivnosti usmjerene na pobijanje legitimnosti toga izbora”, ocjenjuje.
BiH nije građanska već država triju naroda
Članovi uglednog Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara upozorili su u petak kako bi pretvaranje Bosne i Hercegovine u državu s isključivo pravima građana bez uvažavanja uloge triju konstitutivnih naroda zemlju potencijalno dovelo do dezintegracije navodeći da se takvo što ni ne pomišlja predložiti za Belgiju u kojoj postoji podjela vlasti temeljena na tim načelima.
Uoči zasjedanja Vijeća EU za vanjske poslove (FAC) u ponedjeljak u Bruxellesu IDPI, koja često modelira stajališta Hrvatskog narodnog sabora BiH, je reagirao na najave s posljednje sjednice FAC-a kako bi se BiH trebala kretati od “Daytonske u europsku stvarnost” od kolektivnih prema građanskim pravima čime bi, po njihovu tumačenju, Bošnjaci-muslimani bili u poziciji da apsolutno vladaju nasuprot manje brojnim Hrvatima-katolicima i Srbima-pravoslavcima.
“Europska stvarnost’ ne smije postati unitarističko sredstvo kojim bi se uskraćivalo postojanje, interesi i jednakost konstitutivnih naroda kako je određeno ustavom.
Izgradnjom države isključivo s građanskim pravima omogučilo bi najvećem konstitutivnom narodu, Bošnjacima, da dominiraju i centraliziraju političku moć, kao što su to već učinili u Federaciji BiH”, naveli su članovi stručnog tima IDPI-a Ivan Pepić, Milan Sitarski, Valentino Grbavac i Ivan Vukoja.
Pojasnili su kako se u BiH 96,3 posto stanovništva BiH predstavlja kao jedan od tri konstitutivna naroda, dok drugi i neopredjeljenu predstavljaju 3,7 posto stanovništva.
Iz ovoga instituta pozvali su ministre vanjskih poslova BiH da pomognu riješiti “glavne uzroke političke stagnacije BiH i promisliti o strategiji EU prije nego što se država počne raspadati”.
Iz IDPI-a su pojasnili i kako BiH uopće nije isključivo uređena po etničkim načelima, a što se definira i u mirovnom sporazuma iz Daytona.
“BiH nije izgrađena isključivo na etničkim načelima. Sadrži odredbe koje štite interese građanske i konstitutivne naroda”, dodali su te rekli kako država BiH i entiteti imaju dvodomni parlament, od kojih jedan udovoljava interesima isključivo građana, a drugi Dom naroda štiti interese konstitutivnih naroda.
Napravili su i usporedbu BiH s Belgijom navodeći kako ta zermlja “ima duboko asimetričan sustav koji obuhvaća tri odvojene i podijeljene etničke i jezične skupine”.
“Zašto europski birokrati i ministri vanjskih poslova EU ne zatraže od Belgijaca da se prebace iz federalnog dijeljenja vlasti u centraliziranu “europsku stvarnost”, a protiv “etničkog modela”, pitaju se iz IDPI-a.
Nakon diplomatske inicijative hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Vijeću EU-a, hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić je na zadnjoj sjednici otvorila raspravu o BiH te položaju Hrvata nakon zadnjih izbora kada je većinskim glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran Željko Komšić, te o odluci Ustavnog suda BiH koji je naložio izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se onemogućilo manipuliranje s izborom zastupnika iz reda tri naroda u gornji nacionalni Dom naroda.
Fenix-magazin/SIM/Hina
