U Njemačkoj se svake godine gradi 400.000 novih stanova kako bi se ublažila napeta situacija na stambenom tržištu. Međutim, s obzirom na to kako se tržište trenutačno razvija, situacija se teško može popraviti, piše Business Insider.
Potražnja za stanovima, ali i izgradnja stanova u Njemačkoj je u stalnom porastu. Godine 2020. bilo je 2,2 milijuna stanova više nego 2011., što je porast od 5,3 posto. U istom razdoblju, međutim, stvarno korišteni stambeni prostor povećan je za 6,5 posto.
Ključna figura za razumijevanje problema na njemačkom stambenom tržištu je “životni prostor po glavi stanovnika”. To govori koliko prostora svaka osoba ima na raspolaganju. Postoji jasan trend koji je desetljećima usmjeren prema uzlaznoj putanji. U 1950-ima broj je još uvijek bio oko 15 četvornih metara po osobi, sredinom 1980-ih bio je 35,7, a 2020. godine 47,4 četvornih metara po osobi.
Glavni razlog ovakvog razvoja je što sve manje ljudi živi u jednom stanu, jer posebno kućanstva u kojima žive samci zauzimaju puno prostora. U prosjeku, samci na raspolaganju imaju 68 četvornih metara, dok članovi kućanstava s tri i više osoba po stanovniku u prosjeku žive na 33 četvorna metra. Razlika među tim brojkama je zbog toga što višečlana kućanstva dijele kuhinje, kupaonice i hodnike.
Čini se da se samo u nekim velikim gradovima trend već neko vrijeme promijenio. U Berlinu su pojedinci prosječno živjeli 2011. na 40,9 četvornih metara, 2019. je bilo 39,3 kvadrata.
No, potrošnja životnog prostora također je pitanje generacija: stari ljudi imaju više prostora nego mladi. To je dijelom zato što stariji ljudi često ostaju u svojim tradicionalnim domovima nakon što se djeca isele, a zatim žive sami ili u parovima u području u kojem je prije bilo četvero ili pet osoba.
Veliku razliku čini i podrijetlo, doznaje Institut za njemačku ekonomiju u Kölnu. Osobe s migracijskim porijeklom u prosjeku imaju na raspolaganju 30 četvornih metara, osobe bez migracijskog porijekla 45 četvornih metara.
Osim toga, životni prostor je vrlo različito raspoređen. U prosjeku, korišteni životni prostor po stanovniku možda se povećava, ali u isto vrijeme 8,5 milijuna ljudi živi u prenatrpanim stanovima – otprilike svaka deseta osoba u Njemačkoj. U gradovima je stopa još veća (15 posto).
I ovdje postoji generacijski jaz: 16,4 posto djece i mladih do 18 godina pogođeno je skučenim životnim uvjetima, u odnosu na samo tri posto starijih od 65 godina.
Savezna ministrica građevinarstva Klara Geywitz (SPD) već je skrenula pozornost na tu temu.
– U posljednjih nekoliko desetljeća životni prostor po osobi nastavio se povećavati. Država nikome ne može reći koliko kvadrata morate živjeti, rekla je ministrica.
Njezin prijedlog su alternativni oblici života, posebno u velikim gradovima gdje ima mnogo samačkih kućanstava. Površina svakog stana mogla bi biti manja, ali u isto vrijeme postoje velike i atraktivne zajedničke prostorije.
Ali ono što mnogi ljudi žele je drugačije: prema istraživanju Interhyp AG, 71 posto ljudi iz generacije Z (rođenih između 1997. i 2012.) sanja o samostojećoj obiteljskoj kući – vrsti života koja zauzima najviše prostora.
Fenix-magazin/MD
