Auto, odmor, kuća i djeca – život košta. Njemački mediji izračunali su koliko novca trebate imati za pristojan život u Njemačkoj.
Kako biste spriječili da vam se to dogodi, trebali biste se pripremiti za loša vremena, ali i općenito paziti na svoje prihode i iznimke – i prije svega, biti jasni oko toga koji su vam troškovi važni, a na kojima doslovno možete uštedjeti.
Koliko mi novca treba za život?
Odgovor na ovo pitanje je – očekivano – vrlo individualan. Jer ono što jedna osoba definira kao dobar život može biti skuplje od života o kojem druga osoba sanja i obrnuto.
Osim toga, iznos koji vam je potreban svaki mjesec uvelike ovisi o vašoj osobnoj situaciji. Studentica koja živi u zajedničkom stanu i mora se sama brinuti za život očito treba znatno manje nego otac koji sam odgaja troje djece i mora otplaćivati hipoteku, pišu njemački mediji.
Jedino što ovdje pomaže je razmisliti o tome što želite od života, koja su vam područja važnija od drugih – i izračunati. Općenito, trebali biste znati koliki su vaši troškovi za sljedeća područja:
Stanovanje
Namirnice
Osiguranje
Prijevoz (automobil i javni prijevoz)
Zdravlje i higijena
Slobodno vrijeme i izlasci
Odjeća
Praznici
Razno
Koliko biste trebali potrošiti na stanovanje i slobodno vrijeme?
Maksimalni iznos koji možete i želite potrošiti na svaku stavku ovisi, naravno, o visini vaših prihoda – i o tome što vam je važno. Možda cijenite dobru stambenu lokaciju i pogodnosti, ali lako možete bez vlastitog automobila.
Općenito, stručnjaci preporučuju sljedeća pravila za odnos između pojedinačnih stavki i neto plaća:
Smještaj: U prosjeku, vaša najamnina, uključujući režije, ne bi trebala prelaziti jednu trećinu vašeg neto prihoda. Ako želite kupiti vlastiti dom, pravilo je da vaša maksimalna mjesečna otplata hipoteke ne smije biti veća od 35 posto vašeg mjesečnog neto prihoda kućanstva. Vaš kapital trebao bi pokriti barem dodatne troškove kupnje. To čini do 15 posto kupovne cijene.
Hrana: Za ovo biste trebali izdvojiti oko 15 posto prihoda kućanstva – uključujući stimulanse poput alkohola ili duhana.
Osiguranje: Osiguranje od odgovornosti je apsolutno neophodno. Možete ga dobiti za oko 50 eura godišnje. Osiguranje kućne imovine je također preporučljivo. Tamo ćete plaćati oko 100 eura godišnje.
Prijevoz: Automobil vas ne bi trebao koštati više od šest neto prihoda kućanstva. I ne zaboravite na tekuće troškove! Osiguranje, gorivo i održavanje ne bi smjeli trošiti više od 15 posto prihoda kućanstva. To se odnosi i na autobusne i željezničke karte.
Zdravlje/Higijena: Planirajte potrošiti oko četiri posto prihoda kućanstva na lijekove, higijenske proizvode itd.
Slobodno vrijeme/Izlasci: Ovdje je realno otprilike deset posto prihoda kućanstva.
Odjeća: Na ovo možete potrošiti oko pet posto prihoda kućanstva.
Apsolutni minimalni iznos novca koji je osobi potreban za život naziva se egzistencijalni minimum. Time se osigurava da svatko može pokriti barem svoje osnovne materijalne potrebe.
Minimalni iznos egzistencije, koji čini osnovu za naknade Hartz IV, iznosi 424 eura mjesečno za samce, plus troškovi smještaja i grijanja. S druge strane, materijalna egzistencijalna granica daje informacije o iznosu do kojeg dohodak mora ostati oslobođen poreza. U 2020. godini iznos za samca je 9.408 eura, odnosno 784 eura mjesečno.
Nadalje, postoji takozvani minimum egzistencije koji ne može biti ovršen. Od srpnja 2019. iznosi 1.178,59 eura neto mjesečno za samce dužnike. Iznos se povećava ako morate plaćati alimentaciju. Takozvani sociokulturni minimalni egzistencijalni prag također je namijenjen osiguravanju sudjelovanja u društvenom, kulturnom i političkom životu.
Koliko novca trebam uštedjeti?
Ovdje je opet odgovor: Ovisi. Na primjer, ako ste već stekli određenu količinu bogatstva, morat ćete uštedjeti relativno manje nego netko tko tek počinje.
Dob također igra ulogu – što manje vremena imate za postizanje cilja štednje, to će rate morati biti veće. I naravno, sam vaš cilj štednje određuje koliko biste trebali izdvajati svaki mjesec. Kratkoročni ciljevi, poput duljeg odmora, zahtijevaju drugačije iznose od dugoročnih ciljeva, poput toga da se ne moraju ništa žrtvovati u mirovini.
Ali i ovdje postoje pravila o tome koliko postotka svog bruto prihoda trebate uštedjeti:
Početnici u karijeri: 4-6 posto
30-godišnjaci: 5-8 posto
stariji od 40 godina: 7-10 posto
Fond za hitne slučajeve: Koliko visoke trebaju biti moje rezerve?
Pogodili ste: Postoji i pravilo za fond za hitne slučajeve. Trebali biste staviti na stranu tri mjesečne neto plaće kako vas nepredviđeni događaji ne bi potpuno skrenuli s puta. Ako imate djecu ili posjedujete nekretninu, trebali biste još više povećati svoje rezerve – jer je puno vjerojatnije da će se pojaviti neplanirani troškovi. Najbolje je novac staviti na tekući ili račun s mogućnošću otplate kako bi vam uvijek bio pri ruci.
Ne ustručavajte se štedjeti fond za hitne slučajeve. Tek kada je to osigurano, možete razmišljati o ulaganju svog novca. Ali prije nego što imate fond za hitne slučajeve, možda postoji još jedan korak: smanjenje duga.
Ako imate prekoračenje na računu ili još uvijek morate otplatiti potrošački kredit, prvo biste se trebali pobrinuti za to. Jer su kamatne stope na prekoračenje i kredit uvijek više od kamatnih stopa na kredit, pišu njemački mediji.
Kada ne bih trebao/la štedjeti?
Da, dobro ste pročitali. Postoje i situacije u kojima štednja nije dobra ideja. Prema savjetovalištu za potrošače, na primjer, ne biste trebali odustati od važnih ulaganja samo kako biste stvorili rezerve. Ako vam se, na primjer, pokvari perilica rublja, dugoročno će biti jeftinije odmah kupiti novu nego tjednima plaćati svako pranje u praonici.
I ne zaboravite ulagati u sebe. Vaša najvažnija imovina je i dalje vaš vlastiti rad. Zato nemojte štedjeti na kvaliteti i slobodno trošite novac na daljnje obrazovanje ili nešto dobro za svoje zdravlje, savjetuju njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
