U Njemačkoj nedostaje stotina tisuća stanova, a istovremeno mnogi uredi zjape prazni. Također, zato što sve više ljudi radi od kuće. Preuređivanje ureda u stanove – je li to rješenje za stambenu krizu?
Stambena udruga iz Falačkog-Porajnja je prije četiri godine odlučila staru poslovnu zgradu pretvoriti u visokokvalitetan životni prostor. Ideja je bila pretvoriti uredne urede u moderne stanove iz snova, kažu iz Udruge građevinske industrije Falačkog-Porajnja, koja je vlasnik zgrade.
Renoviranje koštalo nekoliko milijuna
“Uvijek nam je bilo jasno zbog lokacije, kratke udaljenosti do željezničke postaje, sveučilišta, starog grada, da ćemo sve uzeti u svoje ruke i stvoriti visokokvalitetan životni prostor ovdje u Koblenzu,” kažu iz Udruge.
Ali ulaganje je bilo preveliko: zgradu je trebalo potpuno preurediti, uništiti i ponovno izgraditi. Krov je povećan i tu su sada šik penthouse stanovi. Ukupna cijena obnove: 4,6 milijuna eura. Napravljen je ukupno 21 stan – za samce, parove i obitelji.
Njemačkoj nedostaje 600.000 stanova
Može li primjer Koblenza biti presedan drugdje u borbi protiv stambene krize? Nedostatak stambenog prostora u Njemačkoj vjerojatno će se pogoršati u nadolazećim godinama.
Vlada je dosad je promašila vlastiti cilj izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Godine 2023. izgrađeno je samo oko 295.000 stanova. Međutim, samo ove godine diljem Njemačke nedostaje 600.000 stanova.
Stručnjaci vide potencijal za tisuće stanova u velikim gradovima prenamjenom praznih ureda – to je izračunala konzultantska tvrtka za nekretnine Jones Lang LaSalle (JLL).
Prazan prostor za nove stanove
Helge Scheunemann ispitao je slobodna uredska radna mjesta u sedam najvećih njemačkih gradova, uključujući metropole kao što su Berlin, München, Hamburg i Köln. Rezultat: Više od pet milijuna četvornih metara slobodnog uredskog prostora (na kraju 2023. godine). Dolazi do zaključka da bi se od toga moglo izgraditi oko 11.300 novih stanova, ali ono što je ključno je da se grade na lokacijama koje su zanimljive za one koji traže stan.
Kako kaže Scheunemann, uredske lokacije nisu automatski prikladne kao stambene lokacije, posebno u gradovima poput Düsseldorfa, Stuttgarta i Frankfurta na Majni.
Prenamjena ureda postala trend
Općenito gledajući, prenamjena ureda još uvijek igra relativno malu ulogu, kaže Scheunemann, no tema je posljednjih godina “dobila pozitivan zamah”. Na primjer, broj prenamjena ureda u Frankfurtu više se nego udvostručio u posljednjih 15 godina.
Građevinski propisi otežavaju prenamjenu neiskorištenih ureda u stanove, pa to ima smisla. Ali: nije lako. Stručnjaci kažu da su preraspodjele skupe i dugotrajne zbog povećanja troškova izgradnje.
„U trenutku kada podnesete zahtjev za promjenu namjene nekretnine, morate se pridržavati važećih standarda i propisa te priložiti odgovarajuće dokaze“, objašnjava arhitekt. To uključuje, primjerice, pravila za zvučnu izolaciju, statiku ili pristupačnost. U njemačkoj građevinskoj industriji postoji više od 3.000 standarda i specifikacija, a oni se godinama povećavaju – na što se žale arhitekti.
Helge Scheunemann pretpostavlja da bi se oko petine stambenih potreba u sedam najvećih gradova moglo pokriti prenamjenom praznih ureda. No, ne vjeruje kako će to biti ključno za izlaz iz stambene krize, navode njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
