Predstavnice platforme Nomad i Artuković/Foto: Platforma Nomad

“STAGINGS”: Prva monografija o umjetniku Lovri Artukoviću predstavljena u Beču

“Stagings”, naziv je prve monografske publikacije posvećene jednom od najznačajnijih suvremenih hrvatskih umjetnika Lovri Artukoviću, koja je nedavno predstavljena u Galeriji DIT. u Beču. Razgovor s vodećim hrvatskim i srednjoeuropskim slikarom i grafičarem vodila je umjetnička kritičarka Nicole Scheyerer.

 

Iz Beča piše: Snježana Herek

snjezana herek
Snježana Herek / Foto: Fenix (SIM)

Prema informacijama iz umjetničke platforme Nomad, koju vodi ženski tim u sastavu Daria Darmaniyan, Ana Petričić Gojanović, Andrea Šarić, Jelena Tamindžija Donnart, Dora Zane i Vanja Žanko na bečkom predstavljanju monografije, uz kritičarku Scheyerer govorili su i predstavnica prestižne bečke izdavačke kuće Moderne Kunst (za Modernu umjetnost), koja je izdala monografiju, te Vanja Žanko, u ime platforme Nomad.

Kako stoji u izvješću Nomada, “publikacija je zamišljena kako bi proslavila umjetnikov osebujni talent i pružila opsežnu povijest njegova stvaralaštva od osamdesetih godina prošlog stoljeća u Zagrebu, do recentnog umjetničkog djelovanja u Berlinu”.

Isti izvor navodi kako su autori tekstova “renomirani stručnjaci iz obje zemlje: povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica, te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Leonida Kovač i njemački povjesničar umjetnosti, kustos, fotograf i pisac Boris von Brauchitsch”.

Uz Borisa von Brauchitscha i Leonide Kovač, autor tekstova je i Lovro Artuković. Grafički je urednik Damir Gamulin, a prevoditelji su Andy Jelčić i Marina Schumann.

Artukovićeva djela su predstavljena i prikupljena u ključnim zbirkama, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Muzeja Albertina u Beču, Deutsche Bank Kunsthalle u Berlinu, Galerije likovnih umjetnosti u Splitu, Umjetničke galerije u Dubrovniku, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Nalaze se i u poznatim privatnim zbirkama u Zagrebu, Beču, Zürichu, Berlinu i New Yorku.

Njegovo stvaralaštvo bilo je i u fokusu dvaju filmova: eksperimentalnog filma “Krađa” Lukasa Nole i dokumentarnog filma “L.A. Nedovršeno” Igora Mirkovića, a 2012. godine izradio je scenografiju za predstavu “Žuta crta Juli Zeh” i “Charlotte Roos” u režiji Ivice Buljana.

Lovro Artuković rođen je 1959. godine u Zagrebu. Kako stoji u izvješću, u svom radu “istražuje figuraciju i intimu kroz ikonografiju urbane civilizacije. Nakon školovanja u Klasičnoj gimnaziji i na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti djeluje kao slobodni umjetnik te predavač grafičkih tehnika na Školi za primjenjenu umjetnost. Višestruko nagrađivani autor bio je i docent na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je predavao crtanje. Dolaskom u Berlin 2001. godine, radi kao slobodni umjetnik”.

Ono što je već poznato je da za Artukovićevu monografiju vlada izuzetno veliko zanimanje, kao i to da mu monografija osobno “znači jako mnogo”. Autor je posebno zahvalan platformi Nomad, koja je skupila sredstva kako bi monografija mogla ugledati svjetlo dana.

Fenix-magazin/SČ/Snježana Herek

Povezano

Policija (ILUSTRACIJA) / Foto: Hina
STRAŠNA TRAGEDIJA KOD KARLOVCA: Nikola Pokrivač, bivši hrvatski reprezentativac je među poginulima u sudaru 4 automobila
Hrvati u procesiji Velikog petka u Stuttgartu / Foto: Fenix (Željko Cindrić)
NA VELIKI PETAK U STUTTGARTU: Hrvatski vjernici prošli ulicama grada podsjećajući na snagu zajedništva i nade
Deutschlandticket/ Foto: Fenix (SC)
BESPLATNA „DEUTSCHLANDTICKET“ ZA UMIROVLJENIKE: Evo kako je stariji građani mogu dobiti
Njemačka policija u kontroli prijestupnika (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
UHIĆEN MUŠKARAC (54) IZ BIH U DORTMUNDU: Hrvatska ga je tražila od 2011.kad je osuđen na 7 godina zatvora
Križni put nacija u Münchenu / Foto: Fenix
POSEBAN DOGAĐAJ NA VELIKI PETAK: Hrvati u Münchenu sudjelovali u “Križnom putu nacija” čija tradicija seže u 1803.godinu
Kolinda Grabar Kitarovic
UMRLA MAJKA KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ: “Čuvali te anđeli, Mama”