Srbijansko ministarstvo obrane priopćilo je koncem lipnja da se, sukladno instrukcijama predsjednika države, ujedno i vrhovnog zapovjednika Vojske Srbije, obustavlja izvoz naoružanja i vojne opreme, proizvedenih u Srbiji, nakon što je Moskva ranije tog tjedna optužila Beograd za posrednu prodaju topničkog streljiva Ukrajini.

Priopćenje ministarstva obrane uslijedilo je nakon što je ruska vanjska obavještajna agencija (SVR) objavila da su dvije srbijanske tvrtke prodavale rakete za višecijevne bacače i minobacačke granate, ili komponente za njih, koje su se izvozile u Ukrajinu posredstvom dvije tvrtke u Češkoj i Bugarskoj. To je bila druga tako intonirana optužba SVR-a nakon prve, objavljene 29. svibnja.

Vučić je tada, poslije sastanka s vojnim vrhom, rekao da je zemlja zaustavila svu prodaju oružja, ne dovodeći tu odluku u vezu s priopćenjem ruskih obavještajaca, drugim u posljednjih mjesec dana kojim je Beograd izravno optužen da je njegova vojna industrija “svjesna stvarnih potrošača” svojih proizvoda.

Ocijenivši odnose Beograda i Moskve “generalno pozitivno” ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko u ponedjeljak je, u intervjuu beogradskom dnevniku Politika, rekao kako je bilo “zabrinjavajućih” stvari, spomenuvši izvoz streljiva iz Srbije koje je stizalo Ukrajini.

“Bilo je i situacija oko srpskog streljiva koje je stizalo u ukrajinske oružane formacije, koju je predsjednik Vučić, nadamo se, odmah riješio”, rekao je Harčenko.

Primjedbu novinara kako Srbija ima problem s tzv. “krajnjim korisnicima” izvezenog streljiva, (and user), ruski diplomat je konstatirao da taj problem postoji, ali misli da je “tu predsjednik Vučić konačno došao do rješenja koje sprečava mogućnost prijevare od takozvanih krajnjih korisnika i isporuka srpskog naoružanja Ukrajini”.

“Ne kažem da je Srbija izravno isporučivala oružje Kijevu”, istaknuo je Bocan Harčenko.

Konstatirajući da se Beograd nije pridružio međunarodnim sankcijama Rusiji i nema namjeru to učiniti, dodao je da se rusko-srpska suradnja nastavlja.

“Nastavljamo suradnju koja ipak ne ide istom brzinom kao ranije, jer su zemlje u okruženju Srbije većinom raspoložene antiruski. U ovom smislu sankcije prave logističku smetnju”, rekao je Harčenko u intervjuu za list Politika, ustvrdivši kako, bez obzira na to, dvije države rade na ekonomskom planu.

Srbija Rusiju smatra tradicionalnim saveznikom, a u velikom mjeri ovisna je o ruskom plinu i za sada ima povoljne aranžmane s Moskvom koje Beograd nastoji produljiti.