Kraj ožujka donosi tradicionalno pomicanje kazaljki na satu. U noći s 28. na 29. ožujka 2026. godine kazaljke na satu će se pomaknuti jedan sat unaprijed, s 2:00 na 3:00.
Time završava zimsko računanje vremena (Srednjoeuropsko vrijeme, SEV), poznato i kao standardno vrijeme, a počinje ljetno računanje vremena (Srednjoeuropsko ljetno vrijeme, SELV). To znači da će mnogima noćni san biti kraći.
Stručni savjeti za lakše podnošenje promjene
Prema savjetima stručnjakinje za poremećaje spavanja, priprema tijela nekoliko dana unaprijed može ublažiti negativne posljedice. Lagano pomicanje vremena odlaska u krevet i buđenja za 10–15 minuta dnevno, kao i boravak na svježem zraku i izlaganje dnevnoj svjetlosti, može pomoći organizmu da se bolje prilagodi.
Optimalni uvjeti spavanja također imaju značajan učinak: hladnije i umirujuće uređene spavaće sobe, bez pretjeranih uzoraka, te udoban krevet namijenjen isključivo spavanju, poboljšavaju kvalitetu noćnog odmora.
Popularna pravila za pamćenje
Najpoznatija “eselska” metoda kaže: „U proljeće stavite vrtni namještaj van, a u jesen vratite ga u spremište.“ Prema toj logici, u noći na 28. ožujka spavat ćemo jedan sat kraće jer se sat pomiče unaprijed.
Povijest pomicanja kazaljki sata u Europi
Ideja o pomicanju kazaljki sata prvi je put javno iznesena 1784. godine od strane Benjamin Franklin, koji je humoristično predložio bolje iskorištavanje dnevnog svjetla kako bi se smanjila potrošnja svijeća. U Njemačkom Carstvu su slične ideje razmatrane, a Srednjoeuropsko vrijeme (SEV) službeno je uvedeno 1893. godine.
Prvo ljetno računanje vremena uvedeno je tijekom Prvog svjetskog rata radi uštede energije. Nakon naftne krize 1973., mnoge europske zemlje ponovno su ga uvele. U Njemačkoj se trenutačni sustav, u kojem se satovi pomiču posljednje nedjelje u ožujku i listopadu, primjenjuje od 1996. godine.
Utjecaj na željeznički promet
Za Deutsche Bahn je pomicanje sata rutinska stvar, no putnici bi u proljeće trebali očekivati kašnjenja. Zbog izgubljene sate, jutarnji vlakovi stižu sat vremena kasnije. Noćni vlakovi na povratku na zimsko vrijeme stoje u stanicama i nastavljaju vožnju prema rasporedu, dok gradske S-Bahn linije ne mijenjaju raspored.
Zašto ljetno računanje vremena još postoji
Izvorni cilj bio je ušteda energije – korištenjem dnevnog svjetla smanjila bi se potreba za umjetnom rasvjetom. Ipak, studije pokazuju da su uštede minimalne jer se ujutro više grije, dok se navečer troši manje struje. S druge strane, ljeto potiče ljude na aktivniji boravak na otvorenom i smanjuje vrijeme provedeno pred ekranom.
Pomicanje sata još nije ukinuto jer EU nije usuglasila zajednički model. Potrebno je dogovoriti žele li članice trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme, kako bi se izbjeglo „časovno kaotično“ stanje u uniji.
Zdravlje i uobičajeni problemi
Oko 32 posto ljudi doživljava fizičke ili psihičke poteškoće zbog promjene vremena, pri čemu žene češće osjećaju posljedice od muškaraca. Najčešći problemi uključuju umor, poteškoće sa spavanjem, smanjenu koncentraciju i blagu depresiju, što dovodi do većeg broja bolovanja u ponedjeljak nakon promjene.
Stručnjaci savjetuju izbjegavanje lijekova za spavanje i radije korištenje umirujućih čajeva, relaksacijskih vježbi ili toplih kupki.
Tehnička strana promjene vremena
Pomicanje sata u Njemačkoj tehnički nije problem. Physikalisch-Technische Bundesanstalt, njemačka nacionalna institucija za standardizaciju vremena, pruža točno vrijeme, a radioure se automatski prilagođavaju.
Fenix-magazin/MD/
