Istražujući podatke koliko je učenika u osnovnim školama ponavljalo razred u prošloj školskoj godini, HRT je objavio kako svake godine preko sto ponavljača čine prvašići.
Prošle školske godine tako je prvi razred ponavljalo 125 učenika.
“Nisam imala niti jednu takvu situaciju u svojoj praksi, tako da sam iznenađena tim podatkom”, govori pedagoginja iz OŠ Čazma Marina Uher.
“To je na početku školovanja udarac koji će nositi cijeli život godinu dana nije malo”, rekla je Željka Zagorac, učiteljica iz zagrebačke osnovne škole Borovje.
“Moram reći da ja u mojoj praksi nisam se susrela s učenikom koji je nakon ponavljanja razreda zablistao kao učenik”, rekla je psihologinja s Učiteljskog fakulteta Dubravka Miljković.
Ali još je poraznija činjenica da podaci koji se godinama ponavljaju dosad nikoga nisu zabrinuli. Prije šest godina prvi razred nije prošlo 136 prvašića, a rekordna je bila 2015./16., kada je malih ponavljača bilo 154.
Najviše ih pada sedmi, zatim peti pa prvi razred
Što se županija tiče, prema podacima Ministarstva obrazovanja, već je godinama najviše ponavljača u Virovitičko-podravskoj i Međimurskoj. Inače, učenici najčešće ponavljaju sedmi razred, zatim peti, pa prvi.
“Prvi i svi naši niži razredi trebaju poslužiti tome da učenik stekne dobru sliku o sebi, da razumije u čemu je dobar, u čemu se mora potruditi, za što je, da ne misli odmah na početku da za nešto nije”, dodala je Miljković.
“U mnogim državama na koje se rado pozivamo kada je riječ o sustavu obrazovanja, u najnižim razredima uglavnom nema brojčanog ocjenjivanja, a pogotovo ne ponavljanja razreda. A kod nas, kada se i pusti probni balon s tom idejom, dežurni kritičari školstva odmah skaču”, kaže učiteljica Željka Zagorac.
Stručnjak: Ovo su šokantni podatci
Ove podatke su u Temi dana analizirali prof.dr.sc. Majda Rijavec, Katedra za psihologiju, Učiteljski fakultet, Zagreb i prof. dr. sc. Zlatko Miliša, Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet, Osijek.
Profesorica Rijavec je rekla kako je to nedopustivo te kako učenici ne bi smjeli ponavljati prvi razred.
“Argument je da oni nisu usvojili sve što treba pa će im biti teško ići dalje te je stoga bolje da gradivo još jednom ponove”, rekla je i dodala kako istraživanja to ne potvrđuju, te da su sva istraživanja u svijetu, koja su pratila učenike od prvog razreda pa sve do kraja školovanja, pokazuju da se jednu godinu nakon ponavljanja djeca poprave, ali iza toga ponovno slijedi pad.
Na pitanje jesu li ovi podaci, koji nisu novi, već trebali nekoga zabrinuti Miliša je rekao da jesu zato što su doista šokantni.
Naglasio je kako mi imamo od 5. do 8. razreda, 5 posto super odlikaša, a s druge strane imamo ovaj šokantan podatak.
“Škola je odgojna ustanova. Kakvu poruku šalje taj učitelj ili učiteljica tom malom djetetu koje tek kreće u školu. Zašto ne slijedimo skandinavske zemlje i njihovo opisno ocjenjivanje”, zapitao se i dodao kako je loš uspjeh djeteta, loš uspjeh lošeg nastavnika.
Rijavec je kazala kako ne bi svu krivnju svalila na učitelje, te da je potrebno postaviti pitanje koliko je država spremna odvojiti novaca za obrazovanje.
“Vidjela sam u inozemstvu kako u okviru škole postoji tim od psihologa, pedagoga, defektologa, liječnika, socijalnog radnika i kada dijete ima neki problem, onda taj tim pronalazi uzrok tog problema i zajedno s učiteljem pravi plan što će se raditi s tim djetetom”, naglasila je.
Rekla je kako psiholozi kažu da je najvažniji zadatak škole da se svakom djetetu na početku školovanja omogući osjećaj “ja to mogu”.
“Akademska zajednica je kriva”
Miliša je rekao kako njemu nije problem dijete koje ne voli školu, već dijete koje voli ovakvu školu.
Smatra kako je akademska zajednica kriva za ovakvu situaciju.
“Imate nametnuti bolonjski sustav studiranja, s istom kurikularnom reformom, mimo znanja prakse i praktičara i sada se čudimo posljedicama”, istaknuo je.
Još je jednom naglasio kako je loš učitelj onaj koji dopusti da dijete u prvom razredu ima nedovoljne ocijene.
“Reforma bi se trebala kretati iz baze, škola i fakulteta, no mi imamo uvijek nametnute obrazovne politike, pa se kontinuirano čudimo posljedicama, zato što smo naučili da se dirigentskom palicom mijenjaju obrazovne politike kako dođe koji ministar i to je stara stvar”, istaknuo je Miliša.
Fenix-magazin/MD/HRT
