Gotovo svi austrijski mediji u ponedjeljak izvještavaju da je Europska komisija (EK) u jesenskoj procjeni gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu u zemljama članicama Europske unije, predstavljenoj danas u Bruxellesu, predviđa za Austriju u 2026. godini rast gospodarstva odnosno BDP-a od “samo” 0,9 posto.
Piše: Snježana Herek
Time je, kao što se je i očekivalo, Austrija po pitanju gospodarskog rasta za 2026. godinu “ponovno među najlošijim zemljama članicama EU-a”, navodi austrijski dnevni list “Kleine Zeitung” Odnosno “pri samom začelju ljestvice gospodarskog rasta EU u slijedećoj godini”, napominje dnevni list “Kurier”.
“To je za Austriju disaster”, tvrdi tabloid Österreich”.
Austrijska televizija ORF navodi da je procjena austrijskog BDP-a za 2026. godinu od 0,9 posto, “treća najlošija vrijednost među članicama EU-a”. Uz opasku kako su samo Irska s 0,2 posto, i Italija s 0,8 posto, još gore od Austrije.
Procjene EK pokazuju da je Malta motor gospodarskog rasta EU-a s 3,8 posto. Slijede Poljska s 3,5 posto i Litva s 3,0 posto.
Hrvatska je četvrta s 2,9 posto, što je europska potvrda da i dalje ostaje među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a.
Iza Hrvatske su Bugarska s 2,7 i Cipar s 2,6 posto itd.
Europska komisija za cijelu EU predviđa rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od 1,4 posto, a za eurozonu 1,2 posto.
Kad je o Austriji riječ Europska komisija očekuje da će ova alpska zemlja koja pamti i znatno bolja gospodarska vremena, ove godine zabilježiti rast od 0,3 posto, a za 2027. godinu 1,2 posto.
Bilo, kako bilo, ove su brojke ipak bolje od proljetne prognoze iz svibnja ove godine, koja je predviđala pad BDP-a u 2025. godini, što bi bilo već treću godinu zaredom.
Međutim, i proračunski deficit je ono što muči Austriju, a zabrinjava EU. Ove će godine Austrija, s 4,4 posto vrijednosti proračunskog deficita znatno premašiti dozvoljenu granicu od 3 posto.
Prema prognozi, očekuje se da će 2026. godine austrijski proračunski deficit lagano pasti na 4,1 posto, a 2027. godine ponovno porasti na 4,3 posto.
Prosjek EU-a za ovu godinu je 3,3 posto. Dakle, očito je da Austriju ne očekuju ružičasti dani.
Međutim, Austrija nije jedina koja ima visoki proračunski deficit. Procjenjuje se da uz Njemačku, ni Belgija, Estonija, Francuska, Slovačka, Finska, Mađarska, Poljska i Rumunjska također neće uspjeti ispuniti Maastrichtski limit od 3,0 posto 2026. godine.
Sljedeći tjedan, kako navode austrijski mediji, Europska će komisija predstaviti tzv. Jesenski paket Europskog semestra, koji sadrži preporuke za gospodarsku i proračunsku politiku država članica EU-a.
Austrija će, što se već sada znade, biti zbog prekomjernog proračunskog deficita pod posebnim povećalom, a nadzorni postupak EU-a, je već u tijeku.
Ono s čim Austrija također već duže vrijeme muku muči je inflacija.
Prema trenutnim prognozama, stopa inflacije u Austriji u 2025. godini od 3,5 posto, znatno je više od prosjeka EU (2,5 posto) i eurozone (2,1 posto).
Očekuje se da bi stopa inflacije odnosno poskupljenja u Austriji 2026. godine mogla pasti na 2,4 posto, a 2027. godine na 2,2 posto.
Istovremeno se predviđa da će stopa inflacije u eurozoni sljedeće godine iznositi 1,9 posto, a 2027. godine 2,0 posto, što je zadani cilj Središnje Europske banke.
Prema prognozama, za cijelu EU se 2026, godine očekuje stopa inflacije od 2,1 posto, a 2027. godine 2,2 posto.
Europska komisija je u svom priopćenju za javnost istaknula da je gospodarski rast u prva tri mjeseca ove godine “premašio očekivanja”.
Uz napomenu kako je u početku taj rast bio potaknut povećanjem izvoza u isčekivanju najavljenog povećanja carinskih stopa, ali da je gospodarstvo EU-a i u trećem tromjesečju dalje nastavilo rasti, što se je odrazilo na navedeni rezultat.
Na kraju izvješća se ističe kako Europska komisija, očekuje nastavak umjerenog rasta, “unatoč izazovnom vanjskom okruženju tijekom prognoziranog razdoblja”.
Fenix-magazin/SČ/Snježana Herek
