Odnosi Zagreba i Pekinga nikada ne bili tako intenzivni kao što posljednjih godina jesu da nije formata 16+1 u kojemu će se 11. i 12. travnja u Dubrovniku susresti premijeri zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) s kineskim kolegom Lijem Kequiangom. Banski dvori kažu da je to najveći vanjskopolitički događaj organiziran u Hrvatskoj, javlja HINA.
Predsjednici vlada Kine i Hrvatske pet su se puta susreli u zadnje dvije i pol godine što je pokazatelj, kako je to rekao hrvatski premijer Andrej Plenković, da je format 16+1 omogućio manjim zemljama da grade i razvijaju odnose sa svjetskom gospodarskom silom.
“Ne bi bilo realno očekivati toliko susreta na toj razini u dvadeset godina, a kamoli u dvije”, dodao je izvor iz hrvatske vlade nekoliko dana uoči skupa u Dubrovniku.
“Taj je format zemljama naše veličine dao priliku da gradi odnose s Kinom, koja se otvorila i odnedavno ne stavlja više naglasak na izvoz nego želi uvoziti, kupovati naše proizvode i usluge”, objasnio je Plenković na marginama posljednjeg summita EU-a u Bruxellesu.
Kina, svjetska sila s preko 1,3 milijarde stanovnika, posljednjih je godina počela više ulagati u srednju i jugoistočnu Europu. Inicijativu 16+1 smatra integralnim dijelom svog megaprojekta “Jedan pojas, jedan put” – suvremenog Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata u svijetu.
Ideja o platformi za suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) rođena je nakon njihova prvog ekonomsko-trgovinskog foruma 2011. u Budimpešti.
Prvi summit održan je 2012. u Varšavi, a sastanci na vrhu redali su se potom u Bukureštu, Beogradu, u Kini, Rigi, u Budimpešti te prošle godine u Sofiji. Hrvatska će u Dubrovniku biti prvi put domaćin.
Iako su se uporno čuli glasovi da na inicijativu 16+1 Bruxelles ne gleda s velikim odobravanjem, kineski je premijer Li u više navrata ponovio da 16+1 nije geopolitička platforma i naglasio da će inicijativa ostati “otvorena i uključiva” i za druge partnere, bilo zemlje ili institucije.
Hrvatska strana ističe da se odnosi s Kinom grade na tri stupa, bilateralnom, potom u okviru dijaloga EU-Kina, te u formatu 16+1.
Skup u Hrvatskoj obuhvaća dvije od te tri dimenzije, bilateralnu i multilateralnu, s obzirom na to da Li najprije dolazi u bilateralni posjet u Zagreb, a zatim na multilateralni skup u Dubrovnik.
U inicijativi 16+1 sudjeluje 11 zemalja Europske unije i pet zemalja kandidata i potencijalnih kandidata: Hrvatska, Albanija, BiH, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija. Postoji i šest promatrača: Austrija, Bjelorusija, Grčka, Švicarska, Europska banka za obnovu i razvoj te Europska služba za vanjske poslove.
Li u Hrvatskoj s golemom svitom
Premijer Li dolazi u Hrvatsku nakon summita EU-a i Kine koji se netom prije toga održava u Bruxellesu. Kinesko-europska gospodarska razmjena dnevno iznosi više od milijardu eura, što Europu čini najvećim trgovinskim kineskim partnerom. Kina je, pak, drugo najveće tržište za europska dobra i usluge, iza američkog.
U Zagreb stiže u utorak navečer s izaslanstvom koje će brojati oko 250 članova, a u Dubrovniku će im se pridružiti još tristotinjak gospodarstvenika. Kinesko izaslanstvo prati i sedamdesetak novinara.
Unatoč tome što je dosad Zagreb ugostio veliki broj svjetskih državnika, među ostalim bio i domaćinom Zagrebačkog summita 2000., sastanak na vrhu u Dubrovniku 16 zemalja i Kine izvori iz vlade nazivaju “zasigurno najreferentnijim vanjskopolitičkim događajem koji se održava u Hrvatskoj od samostalnosti”, te jednim od “logistički i organizacijski najzahtjevnijih događaja, ali i politički jako važnim u razvoju bilateralnih odnosa između Hrvatske i Kine”.
Li se 10. travnja sastaje u Zagrebu s premijerom Plenkovićem, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović te predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
Prigodom sastanka dvojice premijera bit će potpisan “određen broj bilateralnih ugovora iz raznih resora”, najavio je izvor iz hrvatske vlade.
Potom će biti otvorena izložba “Učenjaci drevne Kine: u potrazi za životom i duhom” u Kovićevim dvorima čime će započeti kinesko-hrvatska godina kulture i turizma i uključiti niz bilateralnih manifestacija u obje zemlje.
Dužnosnici ministarstva turizma ističu da je kinesko tržište ono koje emitivno najbrže raste. Gledajući brojke, za prvo tromjesečje ove godine postoji porast u dolascima u Hrvatsku od 45 posto, a u noćenjima 59 posto.
Godine 2016. sto tisuća kineskih turista posjetilo je Hrvatsku, prošle godine 234.000 a ove godine očekuje ih se oko 300.000.
Najveće gradilište od dolaska Hrvata na Jadran
Prije početka summita u Dubrovniku kineski će premijer 11. travnja posjetiti gradilište Pelješkog mosta, koji gradi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation. Hrvatska ga financira uz obilatu pomoć europskih sredstava.
Upravo je ugovor o gradnji mosta, po ranijoj ocjeni premijera Plenkovića, otvorio sasvim novu stranicu u odnosima Kine i Hrvatske.
Posjetom dvojica premijera na gradilištu, u šali nazvanom “najvećim gradilištem od dolaska Hrvata na Jadran”, obilježit će se završetak prve faze izgradnje, odnosno postavljanje najvećeg i zadnjeg pilota.
Osmi summit inicijative 16+1 održava se dan kasnije, 12. travnja, pod nazivom “Otvorenošću, inovacijom i partnerstvom gradimo nove mostove” i počinje poslovnim forumom za koji je dosad prijavljeno 600 ljudi, s temama poput inovacija i industrije kao pokretačima rasta, mogućnostima za kreativne industrije i turizam, investicijama i infrastrukturi i izvozu i e-trgovini.
“Smatramo da će poslovni forum dati nove mogućnosti našim tvrtkama za što veću gospodarsku suradnju s kineskim tržištem, jednim od najvećih na svijetu”, kazao je izvor iz vlade, dodajući da je Kina sve zainteresiranija za uvoz u čemu i Hrvatska vidi svoju priliku.
Dubrovačke smjernice
Hrvatsko-kineske poslovne brojke govore da je Hrvatska u očekivanom deficitu po pitanju izvoza na kinesko tržište – podaci za 2018. pokazuju 133 milijuna eura hrvatskog izvoza u Kinu, dok je uvoz bio nešto više od 800 milijuna eura.
Nakon otvaranja foruma, dvojica premijera sudjelovat će na plenarnoj sjednici 16+1, a po završetku summita koji se prvi puta ne održava u jednom glavnom gradu, bit će usvojene Dubrovačke smjernice, koje će, među ostalim, uključiti poglavlje o trgovini, poljoprivredi, financijskoj suradnji, suradnji na području zdravstva, znanstvenoj suradnji i šumarstvu.
“Dubrovačke smjernice su program rada Kina+16 za iduću godinu, putokaz što ćemo pojedinačno i skupno raditi s Kinom u ovom formatu”, kazao je izvor.
Premijeri svih zemalja koji će biti na skupu bilateralno će se sastati s Lijem, a njihove će zemlje s kineskom stranom potpisati i brojne ugovore.
U Dubrovniku Hrvatska potpisuje dva ugovora, a ostali će biti potpisani dva dana ranije u Zagrebu. Zasad nije poznat točan broj, bit će ih oko desetak, a izvori još ne otkrivaju njihov sadržaj.
Fenix-magazin/SIM/Hina
