Vijest o gašenju Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice (HKUSZ) Berlin snažno je odjeknula među Hrvatima u njemačkoj prijestolnici, ali i diljem zemlje.
Odluka o likvidaciji donesena je nakon što, zbog nemogućnosti izbora nove uprave, Zajednica nije uspjela nastaviti s redovnim radom. Time je pokrenut jednogodišnji postupak likvidacije i brisanja iz registra udruženja.
Objava je izazvala zabrinutost ne samo među članovima hrvatske zajednice u Berlinu, nego i među brojnim udrugama i skupinama širom Njemačke, koje su godinama ulagale golem trud i entuzijazam u očuvanje hrvatske kulture i tradicije izvan domovine. To potvrđuju i brojni komentari na društvenim mrežama, gdje se ističe bojazan zbog sve slabijeg angažmana mlađih generacija u očuvanju kulturnog identiteta.
PROMJENE U HRVATSKOJ ZAJEDNICI U BERLINU: Moraju napustiti prostorije koje su koristili 13 godina
„Nema tko preuzeti odgovornost, a mnogi stariji članovi više ne mogu ili ne žele nastaviti“, upozoravaju komentatori.
Mnogi smatraju da se hrvatska kulturna scena u iseljeništvu teško može održati bez aktivnog sudjelovanja mladih, koji bi trebali postati nositelji budućnosti ovakvih organizacija.
Za portal Hrvatski glas Berlin oglasila se i predsjednica HKUSZ-a, koja je priznala da više nema snage za nastavak rada. – Ja nemam više snage nakon sedam godina. I prije dvije godine sam jedva prihvatila novi mandat, nedostajala mi je veza sa starim članovima, nije bilo mladih koji bi se učlanili, a i bez prostora se nije moglo. Da nije bilo korone, još bismo bili top, istaknula je.
Dodala je kako je osnivačima sigurno žao, kao i svima koji su bili dio Zajednice, ali bez ljudi, naglasila je, nema ni udruge. – Kao udruga s ovako malim brojem članova (dvadesetak, op. u.) sami sebe ne možemo financirati, ne možemo pokrivati osnovne troškove udruge. Nastavit ćemo se svakako družiti na bilo koji način, poručila je između ostalog na nedjeljnoj skupštini Zajednice tada, zajedno s cijelom upravom, razriješena predsjednica Karmen Meić.
Hrvatsko kulturno umjetnička i sportska zajednica e. V. iz Berlina bila je jedna od najvećih i među najstarijim hrvatskim zajednicama u Europi. Osnovana je 1. svibnja 1984. godine u namjeri da okuplja Hrvate i njihove prijatelje koji su zainteresirani za hrvatsku kulturu, umjetnost i sport. U svojoj dugoj povijesti kroz nju je prošlo tisuće aktivnih članova, velik broj Hrvata iz Berlina koji su kroz različite aktivnosti i okupljanja na brojnim svečanostima nastojali zadržati povezanost sa svojim sunarodnjacima. Najveći uspjeh svih dosadašnjih članova je upravo u činjenici da nikad nisu posustali te da postojanje udruge nije prekinuto puna četiri desetljeća. Nisu posustali ni onda kada su izgubili prostorije u kojima su se nalazili dugih niz godina.
Nakon nadljudskih napora u pronalaženju načina da što duže zadržimo prostor ipak je došlo vrijeme da prostorije zajednice na adresi Karl- Marx Strasse 204-206 koje smo imali 13 godina, zatvorimo. Na sve naše napore na svim nivoima i institucijama do prije nekoliko dana smo se još uvijek nadali. No samo smo mogli dobiti kredit kod najmodavca. Odlučili smo kako nećemo zaduživati i ostaviti takvo opterećenje nikome. Nemoguće je iznaći novac ( ili donatore) za najam koji iznosi 3.600 eura mjesečno da bi se održalo nešto što više nije u skladu s našim mogućnostima i potrebama, rekla je za Fenix-magazin Karmen Meić 2021. godine u vrijeme kad su morali napustiti prostorije.
Samo entuzijazmom različitih rukovodstava i članova i aktivnostima u svim tim godinama uspjeli su sačuvati kontinuitet.
Zahvaljujući predanom radu i ustrajnosti, 2024. godine dobili su posebno priznanje Večernjakovu domovnicu koju dodjeljuju Večernji list i Fenix-magazin. Zajedno s brojnim drugim udrugama su desetljećima čuvali Hrvatsku u tuđini i s ponosom prenosili hrvatski identitet na nove generacije. Nažalost, sada to prestaje.
Zabrinutost za budućnost hrvatske kulture u inozemstvu
Iako su mnoge hrvatske kulturne udruge diljem svijeta suočene sličnim problemima, primjer HKUSZ Berlin ukazuje na širi trend. Nedostatak interesa među mladima, slaba uključenost novih generacija, ali i sve manja povezanost s domovinom čine opstanak kulturnih i sportskih zajednica u inozemstvu sve težim. Iz mnogih hrvatskih zajednica se često čuje kako se ne može očekivati da će samo starije generacije održati ove organizacije na životu. Stariji apeliraju na mlade da se aktivno uključe i preuzmu odgovornost za očuvanje hrvatskog identiteta.
Možemo slobodo kazati kako gubitak zajednice u Berlinu može biit signal za sve hrvatske zajednice u inozemstvu da je nužno raditi na aktivnijem angažmanu mladih i stvaranju održivih temelja za budućnost. Ostaje za vidjeti hoće li se pojaviti nova inicijativa koja će ponovno oživjeti HKUSZ Berlin ili će ova odluka postati povijest jednog od simbola hrvatske zajednice u Njemačkoj.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
