Do kraja godine Ukrajina bi trebala dobiti kredit od oko 50 milijardi američkih dolara (oko 47 milijardi eura) kojeg će moći koristiti i za kupnju oružja.
Vodeće demokratske industrijske nacije (G7) sastavile su u četvrtak paket pomoći koji će se financirati prihodima od kamata od zamrznute ruske državne imovine. To su potvrdili diplomati Njemačkoj tiskovnoj agenciji (dpa).
Ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog poslijepodne je primila talijanska premijerka Giorgia Meloni. Nakon dočeka, Zelenskij se sastao s ostalim šefovima država i vlada u luksuznom hotelu na radnom sastanku u Apuliji na jugu Italije.
G7 uključuje Italiju, Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Japan, Kanadu i SAD.
Planovi za kredit Ukrajini razvijeni su kako bi se još učinkovitije iskoristio prihod od kamata od zamrznute ruske imovine. Države EU već su odlučile dati kamate izravno za financiranje vojne pomoći Ukrajini.
Učinak se sada može značajno povećati pomoću tzv. kreditne poluge. Prema američkoj vladi, oko 280 milijardi američkih dolara (oko 260 milijardi eura) sredstava ruske središnje banke zamrznuto je u zapadnim zemljama od ruskog napada na Ukrajinu, prenosi dpa.
Financijska institucija Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu nedavno je objavila da je u 2023. godini naplatila oko 4,4 milijarde eura kamata. Američka ministrica financija Janet Yellen napisala je u gostujućem članku za New York Times da će zajam Ukrajini biti otplaćen tijekom vremena kroz prihod od kamata. Sredstva bi Ukrajini osigurala resurse – “plaćene iz prihoda vlastite imovine gospodina Putina”.
Paket je jasna poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu: da će saveznici dugoročno stajati uz Kijev.
Prema podacima Svjetske banke, ratna šteta u napadnutoj zemlji sada premašuje 486 milijardi dolara.
U nacrtu završne deklaracije sa samita o Ukrajini je stajalo: “Nije u redu da Rusija odlučuje hoće li i kada platiti za štetu prouzročenu u Ukrajini.” G7 stoga nastavlja ispitivati sve zakonite načine kako prisiliti Rusiju da ispuni te obveze.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je da G7 mora biti otvoren za dijalog s drugim državama i skupinama država. “G7 nije samostalna tvrđava koja bi se možda morala braniti od nekoga”, rekla je Meloni na početku summita kojemu je domaćin. Cilj talijanskog predsjedanja je jačanje suradnje između zemalja G7.
Sporazum SAD-a i Ukrajine
Američki predsjednik Joe Biden i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelensky potpisali su novi desetogodišnji sporazum o obrambenoj suradnji dviju zemalja, javlja agencija Anadolu
Govoreći o sporazumu, Biden je pohvalio odluku o zamrzavanju dijela ruske financijske imovine izvan ruskog teritorija i korištenju 50 milijardi dolara iz tog fonda za dobrobit Ukrajine, navodeći da bi na taj način mogli još više pomoći Ukrajini.
“Naš cilj je dugoročno povećati obrambeni kapacitet Ukrajine. Želimo da Ukrajina ima sposobnost obrane od buduće agresije”, rekao je Biden, dodavši da će pomoći zemlji oružjem, streljivom i drugom potporom bez slanja američkih vojnika .
Biden je istaknuo kako je obrambeni sporazum potpisan sa Zelenskim posvećen miru te je u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda (UN) i načelom suvereniteta država.
Ističući da će nastaviti podupirati Ukrajinu protiv ruske agresije, Biden je naveo da su najavili novi paket sankcija protiv Moskve te da će nastaviti poduzimati korake u tom smjeru.
Ukrajinski predsjednik Zelenski zahvalio je SAD-u na sporazumu i rekao da će ovim sporazumom obrambena suradnja dviju zemalja postati dublja i kvalitetnija.
Na summitu čelnika G7 donesena je odluka da se Ukrajini do kraja 2024. odobri zajam od 50 milijardi dolara, uz korištenje prihoda od kamata na zamrznutu imovinu Centralne banke Rusije.
Od početka rusko-ukrajinskog rata zapadne zemlje zamrznule su gotovo 300 milijardi dolara ruske imovine. Otprilike 200 milijardi dolara od tog iznosa nalazi se u zemljama Europske unije (EU). Zamrznuta sredstva generiraju milijarde dolara prihoda od kamata svake godine. Zemlje G7, posebno SAD, žele iskoristiti taj prihod za podršku Ukrajini.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu/dpa
