U usporedbi s usponom društvenih mreža i aplikacija za slanje poruka poput WhatsAppa, Messengera i Telegrama, čini se da je komuniciranje SMS porukama nakon 30 godina na zalazu, ali ono ipak nije nestalo s naših mobitela.
Prvi SMS u povijesti, koji je prenio operator Vodafone 3. prosinca 1992., primio je zaposlenik te kompanije Richard Jarvis, a sastojala se od 15 znakova – “Merry Christmas” (Sretan Božić).
SMS je svojom jednostavnošću unio revoluciju u komuniciranje.
„To je tehnologija europskog podrijetla”, podsjetio je za AFP Marc-Antoine Dupuis, sin francuskog inženjera Philippea Dupuisa kojeg se smatra jednim od izumitelja GSM-a, mobilne mreže 2G koja je omogućila uspon SMS-a potkraj 1990-ih.
Ograničene na 160 znakova, zbog čega su korisnici razvili poseban i ponekad kriptičan jezik poput smješka od interpunkcijskih znakova, SMS poruke razmjenjuju se danas u neograničenom broju obogaćene fotografijama, video porukama i drugim multimedijalnim sadržajima.
No tada je u Francuskoj „jedna SMS poruka stajala jedan franak”, rekao je Jean-Michel Huet, telekomunikacijski stručnjak pri konzultantskoj tvrtki BearingPoint.
“To je kao da svaki tvit danas stoji 15 eurocenta”.
Premda su bile jako popularne na početku 2010-ih, osobito za čestitanje Nove godine, korištenje SMS poruka u stalnom je padu.
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu broj upućenih SMS poruka u zadnjih deset godina smanjio se četiri puta, po podacima Ofcoma, britanskog regulatora za telekome.
Uspon slanja poruka preko interneta
Glavni razlog za to je uspon društvenih mreža (Facebook, Snapchat, Instagram) i posebno aplikacija za slanje poruka kao što su WhatsApp, Messenger, iMessage, Viber i Telegram, koje izbjegavaju roaming koristeći se internetom, a uz to su mlade naraštaje osvojile inovacijama poput kreiranja grupa za razgovor i potvrda da je poruka pročitana.
U Aziji, pak, veliku popularnost imaju aplikacije WeChat (Kina), Line (Japan) i KakaoTalk (Južna Koreja).
U dobnoj skupini od 16 do 24 godina korištenje tih aplikacija poraslo je u godinu dana 53,73 posto, dok je korištenje SMS poruka palo za 29 posto, po istraživanju europskih regulatora elektroničkih komunikacija (BEREC) objavljenom 2021. godine.
SMS ipak nije još poražen u nekim dijelovima svijeta, poput Nigerije, najnapučenije države u Africi.
Godine 2021. ondje je bilo poslano gotovo 10 milijardi SMS poruka, 15 posto više nego godinu dana prije, po izvješću Nigerijske komisije za komunikacije.
Premda golema većina Nigerijaca posjeduje mobitel, lani ih je 44 posto imalo pristup internetu. A cijena jedne SMS poruke iznosila je 0,008 eura, dok internet stoji oko 1 euro za 2 GB. SMS je stoga isplativ u toj zemlji u kojoj gotovo svaki drugi stanovnik živi s manje od dva američka dolara na dan.
SMS za pobornike ostaje neophodan kao „alat za provjeru identiteta i sigurnosti”, od pristupa bankovnom računu na internetu do potvrde primitka poštanske pošiljke i slanja rezultata testova na covid-19.
„SMS poruke su jedan od dvaju mogućih obveznih kanala za upozoravanje stanovništva” na prirodne katastrofe, industrijske nesreće, zdravstvene krize i terorizam, istaknuo je Marc-Antoine Dupuis, poput francuske usluge FR-Alert.
Drugi dokaz vitalnosti SMS-a eksplozija su promotivnih poruka i poruka o izvršenju neke transakcije koje bi 2023. u svijetu trebale ostvariti više od 50 milijardi američkih dolara prihoda, po procjenama konzultantske tvrtke Juniper Research.
A SMS poruke povezane s plaćanjima, poznate javnosti preko televizijskih igara ili dobrotvornih akcija, „imaju isto tako potencijal za razvoj kao digitalni kanal za mobilna plaćanja u zemljama u razvoju, osobito u Africi”, rekao je Jean-Michel Huet.
Fenix-magazin/MD/Hina
