Učinci konzumacije alkohola i nikotina su još uvijek ogromni. Gotovo 150.000 ljudi u Njemačkoj godišnje umre od posljedica toga, a zdravstveni troškovi dosežu milijarde, otkrili su istraživači u “Godišnjaku ovisnosti 2025”.
Prema studiji, nekoliko milijuna ljudi u Njemačkoj je registrirano kao ovisnici, a tisuće umire svake godine od posljedica konzumiranja alkohola i pušenja.
Prema dostupnim podacima, oko 99 000 smrtnih slučajeva godišnje biti uzrokovano pušenjem, a oko 47 500 smrtnih slučajeva godišnje konzumiranjem alkohola, izjavila je Christina Rummel, direktorica Njemačkog centra za pitanja ovisnosti (DHS) u svom izvješću o izdavanju “DHS Godišnjaka o ovisnosti 2025”. “Apstinencija je najbolja, ali svako smanjenje pomaže. Razlika je hoću li popiti tri piva ili dva”, kaže Rummel koja kritizira činjenicu kako se alkohol se u Njemačkoj može oglašavati gotovo bez ograničenja, uz nekoliko iznimaka.
Kao primjer, Rummel navodi kako “sok od naranče ponovno poskupljuje, dok cijena boce votke ostaje stabilna”. Ni u jednoj drugoj europskoj zemlji alkohol nije tako pristupačan kao u Njemačkoj, kaže direktorica DHS-a.
Alkohol potiče rak i srčane probleme
Istraživač ovisnosti Jakob Manthey kaže: “Njemačka ima problem s alkoholom” dodajući kako više od jedne petine stanovništva konzumira alkohol u rizičnoj ili ovisničkoj mjeri. Oko devet posto stanovništva u dobi od 18 do 64 godine su ovisni o alkoholu. Velika dobna skupina od 65 godina naviše nije niti uključena, kao ni oni ispod 18 godina.
Stručnjak iz Hamburga procjenjuje da je broj smrtnih slučajeva zbog konzumacije alkohola u posljednjih nekoliko godina ostao relativno konstantan na oko 45.000. Kronično pijenje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući određene vrste raka, probleme sa srcem i cirozu jetre. Osim toga, postoje nesreće uzrokovane vožnjom pod utjecajem alkohola ili nasilnim zločinima počinjenim u pijanom stanju.
U Njemačkoj su cijene alkoholnih pića u posljednjih 20 godina znatno manje porasle nego cijene hrane, objašnjava Manthey koji kaže kako je ipak optimističan što se tiče mladih: “Ima nade za sadašnju mladu generaciju, koja pije znatno manje od svojih starijih kolega. To bi moglo dovesti do društvenih promjena.”
Porez na potrošnju u Njemačkoj prenizak
DHS tu vidi kobne posljedice: uz veliki broj oboljenja i smrti, alkohol također uzrokuje ekonomske troškove od oko 57 milijardi eura godišnje. I puno patnje za socijalno okruženje pogođenih. Postoje učinkovite protumjere, ali se njima ne bavi, žali se Rummel. Uz pojačanu prevenciju i ulaganja u potporu ovisnosti, alkoholna pića trebala bi poskupjeti i kroz trošarine.
Njemačka je “loša kao gotovo bilo koja druga zemlja na svijetu” kada su u pitanju trošarine na alkohol, kritizira znanstvenik Manthey. Ovaj “vrlo učinkovit vijak za podešavanje” nije se okretao desetljećima. Cijene piva su preniske, a na vino se uopće ne naplaćuju trošarine. To znači da država propušta milijarde poreza.
Kad bi alkoholna pića u prosjeku poskupjela za pet posto, potrošnja po glavi stanovnika pala bi za 2,2 posto i moglo bi se izbjeći 850 smrtnih slučajeva povezanih s alkoholom godišnje, prema modelu istraživača ovisnosti. Država bi ubrala dodatnih 1,4 milijarde eura poreza.
Sve više odraslih puši
Prema izvješću, prošle je godine pušilo više od 30 posto odrasle populacije. Taj je udio značajno niži za mlade do 18 godina, a nešto niži za mlade odrasle osobe. “Brojke su sveukupno previsoke i o tome se ne raspravlja dovoljno”, kaže izvršna direktorica DHS-a.
Ekonomski troškovi povezani s konzumacijom duhana procjenjuju se na 97 milijardi eura godišnje.
Konvencionalne cigarete više su “stara škola” za mlade, primjećuje Rummel. “Ono što nas zabrinjava su srodni nikotinski proizvodi kao što su e-cigarete i uređaji za grijanje duhana.”
Prema DHS-u, oko osam milijuna ljudi u Njemačkoj je ovisnik.
Što se tiče ilegalnih droga, u „Godišnjaku 2025.“ između ostalog stoji: „U mnogim gradovima i općinama, crack i visoko potentni sintetski opioidi kao što je fentanil, trenutno se uočavaju na lokalnim narko scenama“. Fentanil je višestruko jači od heroina.
Fenix-magazin/SIM/dpa
