Već desetljećima u Europskoj uniji smanjuje se broj brakova, a povećava broj razvoda.
No znači li to da brak kao nekoć doživotna zajednica izumire ili da samo mijenja formu? Već dulje vrijeme uz brak egzistiraju i izvanbračne zajednice, a zbog suvremenog načina života i rada sve je više parova koji su zajedno, ali ne žive na istoj adresi, piše Dijana Jurasić za Večernji list
Dijana Jurasić za Večernji list.
Prema podacima Eurostata, davne 1964. godine stopa sklopljenih brakova na tisuću stanovnika iznosila je osam, a 2019. pala je na 4,3! Stopa razvoda na tisuću stanovnika više je nego udvostručena, jer se u gotovo šest desetljeća s 0,8 povećala na 1,8!
Hrvatska u sredini ljestvice
U EU su danas države s najvećom stopom brakova na tisuću stanovnika Cipar, Litva, Letonija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Danska i Malta. Nasuprot njima su države s najnižom stopom brakova, a to su Italija, Portugal, Slovenija, Francuska, Španjolska i Luksemburg. Hrvatska se nalazi negdje u sredini ljestvice sa stopom brakova od 4,6 na tisuću stanovnika. U Hrvatskoj se inače, ako izuzmemo prošlu i ovu pandemijsku godinu, u prosjeku sklapalo oko 20 tisuća brakova godišnje.
Ugledna sociologinja prof. dr. sc Inga Tomić-Koludrović na pitanje o razlozima smanjivanja broja brakova u EU ističe da je došlo do promjene ideje braka kao forme, za što postoji niz razloga. Osim toga, dodaje, posljednjih desetljeća jačaju procesi individualizacije u društvu, zbog čega je sve više samaca.
– Forma vezanja parova danas je drukčija. U porastu su posljednjih desetljeća kohabitacije, odnosno izvanbračne zajednice, u skandinavskim zemljama ustalio se termin “apart together”, što znači da su parovi skupa, ali ne žive zajedno. Tome je pridonio i promijenjen tip rada u Europskoj uniji i sloboda kretanja, što dovodi i do toga da ljudi rade u jednoj državi, a u susjednoj državi imaju vezu ili žive s nekim zajedno. Dakle, došlo je do promjene braka kao forme, forma vezanja parova je drukčija, a neki često pogrešno tumače da obitelj nestaje. Obitelj ne nestaje, nego se samo mijenja forma obitelji. Ne mijenja se potreba ljudi da budu u zajednici, nego se mijenja forma takvih zajednica – tumači sociologinja Tomić-Koludrović.
Nekoć smo imali proširene obitelji pa su u procesu industrijalizacije, kada su se ljudi selili u gradove, nastale nuklearne obitelji kakve postoje i danas. U zemljama južne Europe manje je brakova s obzirom na broj stanovnika ne samo zato što mladi zbog tradicionalnih razloga dulje žive s roditeljima nego prije svega i zbog ekonomskih razloga.
Propadne svaki treći brak
Kada je riječ o razvodima, prema podacima Eurostata u 2019. među državama članicama EU najmanji broj razvoda u odnosu na broj stanovnika zabilježen je na Malti, u Irskoj, Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj, u kojoj se raspada gotovo svaki treći brak, jer se kod nas posljednjih godina u prosjeku bilježi 6000 razvoda godišnje, stopa razvoda na tisuću stanovnika iznosi 1,5, a usporedbe radi na Malti i u Irskoj stopa razvoda je 0,7 posto. Nasuprot ovim državama najviše stope razvoda zabilježene su u Letoniji, Litvi, Luksemburgu, Cipru i Švedskoj.
Fenix-magazin/SIM/Dijana Jurasić Večernji list
