Broj deportacija iz Njemačke u padu je u prvim mjesecima 2026. godine, pokazuju službeni podaci njemačke vlade. Među pogođenim destinacijama nalaze se Španjolska, Francuska, Srbija i Irak, a razlozi smanjenja su višestruki — od administrativnih ograničenja do geopolitičkih zbivanja, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Prema odgovoru vlade na upit zastupnice Lijeve stranke Clare Bünger, u prvom tromjesečju ove godine deportirano je ukupno 4.807 osoba. Riječ je o značajnom padu u odnosu na isto razdoblje 2025., kada je iz Njemačke vraćeno 6.515 ljudi. Na ove podatke prvi je upozorio list Neue Osnabrücker Zeitung.
Najviše deportacija i dalje se provodi prema Turskoj, koja je u prva tri mjeseca ove godine zaprimila 601 osobu. Slijede Gruzija s 266 te Sjeverna Makedonija s 230 deportiranih. Istodobno je zabilježen znatan pad deportacija u neke članice Europske unije: u Španjolsku su deportirane 192 osobe (lani 325), a u Francusku 174 (u odnosu na 333 godinu ranije).
Jedan od ključnih čimbenika ovog trenda odnosi se na tzv. dublinske transfere, odnosno vraćanje tražitelja azila u države EU-a odgovorne za obradu njihovih zahtjeva. Prema važećim pravilima, takvi transferi moraju se provesti unutar određenog roka. Ako rok istekne, odgovornost prelazi na državu u kojoj se osoba trenutno nalazi. Njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) stoga intenzivira obradu zaostalih slučajeva, koristeći smanjen broj novih zahtjeva za azil.
Dodatni razlog smanjenja deportacija povezuje se s eskalacijom sukoba u Iranu, koji je krajem veljače doveo do poremećaja u zračnom prometu.
Iako je broj deportacija u Iran ionako nizak — tri u prvom tromjesečju ove godine naspram pet u istom razdoblju lani — posljedice sukoba osjetile su se šire. Otkazani letovi i otežana organizacija čartera smanjili su mogućnosti deportacija i u druge zemlje regije.
Primjerice, Irak, koji je početkom prošle godine bio među glavnim destinacijama s 157 deportiranih osoba, ove se godine više ne nalazi na toj listi.
Clara Bünger upozorila je kako su deportacije u Iran bile problematične i prije najnovijih sukoba, podsjećajući na nasilno gušenje prosvjeda u toj zemlji ranije ove godine.
Pad broja deportacija tako se ne može pripisati jednom uzroku, već je rezultat kombinacije administrativnih ograničenja, promjena u migracijskim tokovima i međunarodnih kriza koje utječu na provedbu povrataka.
Fenix-magazin/SČ/dpa
