Na kopnenoj granici s Hrvatskom dugoj 671 kilometar do sada je sa slovenske strane postavljeno 116 kilometara tzv. “tehničkih zapreka” za onemogućavanje ilegalnih prelazaka migranata, izvijestila je slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar u pismenom odgovoru na zastupničko pitanje, prenose u subotu mediji.
Postavljanje ograde od tzv. žilet-žice Slovenija je počela u jesen 2015., a kako se migracijska kriza smirivala dio zapreka zamijenila je tzv. panel-ogradom zelene boje.
Trenutačno je na granici 53 kilometra panel ograde i 113 kilometara žilet-žice, najviše na mjestima najpogodnijima za ilegalne prelaske.
Prema informaciji ministrice, u mješovitim ophodnjama uz granicu s policijom sudjeluje i i vojska i to radi učinkovitije zaštite zelene granice s Hrvatskom koja je ujedno i vanjska granica Šengenske zone.
U prvih osam mjeseci ove godine po podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova na toj je granici registrirano više od 1275 ilegalnih prelazaka. Među njima je bilo najviše Afganistanaca – 498.
Slovenski premijer Miro Cerar u petak je na rubu neformalnog europskog summita u Tallinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom razgovarao i o pitanju Šengena.
Zona Šengena obuhvaća 26 država članica EU i funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Tu su praksu djelomice ukinule pojedine države članice zbog velikog migracijskog vala pa su uvele i unutarnje kontrole.
Slovenija želi ostati dio šengenskog prostora, ali se energično protivi postavljanju granične kontrole na unutarnjim granicama država koje su dio tog prostora i stalnog produljavanja mjera unutarnje kontrole, rekao je Cerar u Tallinnu. Ustvrdio je da Slovenija dobro kontrolira svoje granice.
U Šengenskoj zoni osim Bugarske i Rumunjske nije ni Hrvatska čiji bi ulazak mogla blokirati Slovenija zbog hrvatskog neprihvaćanja arbitražne presude o granici.
Fenix-magazin/IM/Hina
